Covid-19, čini se, nije samo respiratorna bolest. Barem tako sugerira najnovije istraživanje, objavljeno u uglednom medicinskom časopisu The Lancet, koje sugerira da čak svaka treća osoba koja je preboljela zarazu ima dugoročne psihičke probleme ili neurološke simptome.
Znanstvenici s Oxforda otkrili su da je čak 34 posto osoba koje su preboljele covid-19 dobilo dijagnozu neurološkog ili psihičkog poremećaja u roku od šest mjeseci nakon zaraze. Najčešće se radi o anksioznosti, koja je dijagnosticirana u 17 posto slučajeva, a poremećaji raspoloženja otkriveni su kod 14 posto pacijenata. Neurološki su problemi ozbiljniji kod hospitaliziranih pacijenata, ali su češći kod onih koji su liječeni u ambulantama.
"Ta stopa je progresivno rasla kako se povećavala težina bolesti covid-19. Ako pogledamo pacijente koji su bili hospitalizirani, ta se stopa povećala na 39 posto. Naši rezultati pokazuju da su bolesti mozga i psihički poremećaji češći nakon covida-19 nego nakon gripe ili drugih respiratornih infekcija, čak i kada su pacijenti izloženi drugim rizičnim čimbenicima. Sada moramo vidjeti što će se dogoditi nakon šest mjeseci", rekao je Maxime Taquet, akademski klinički suradnik iz psihijatrije na Sveučilištu Oxford i koautor ove studije.
Sveobuhvatna studija
Iako je i dosad bilo istraživanja utjecaja zaraze koronavirusom na mozak, ovo je najveća provedena studija, jer je obuhvaćala podatke iz medicinskih kartona 236.000 oboljelih od covida-19, uglavnom iz Sjedinjenih Država. Znanstvenici su usporedili te podatke s podacima onih koji su u istom vremenskom razdoblju imali i druge infekcije dišnih puteva.
"Ovo je snažan rad u velikoj kohorti koji pokazuje povezanost između covida-19 i psihijatrijskih i neuroloških komplikacija. Ovo je vrlo važna tema jer je došlo do značajnih iznenađenja u smislu covida-19 kao 'bolesti mozga", izjavio je Musa Sami, izvanredni profesor psihijatrije na Sveučilištu u Nottinghamu. Naglasio je potrebu daljnjih istraživanja povezanosti covida-19 i psihičkih problema. "Psihološki stres, dulji boravak u bolnici i karakteristike same bolesti mogu imati ulogu", smatra Sami.
Obolijevaju češće od drugih
Znanstvenici su, naime, primijetili da oni s covidom-19 imaju 44 posto veću mogućnost pojave neuroloških i psihičkih bolesti u usporedbi s ljudima koji se oporavljaju od gripe te 16 posto veću vjerojatnost da će doživjeti ta stanja u usporedbi s ljudima koji pate od drugih infekcija respiratornog sustava. Istraživanjem je utvrđeno i kako je otprilike jedan od 50 oboljelih od covida-19 imao i ishemijski moždani udar, odnosno krvni ugrušak. No, zaraza novim koronavirusom ipak ne utječe na pojavu svih mentalnih oboljenja.
"Dva važna negativna nalaza bila su povezana s Parkinsonovom bolešću i Guillain-Barréovim sindromom. Oba su neurološka stanja za koja znamo da su ponekad povezana s virusnom infekcijom. No, nismo otkrili da su češća nakon covida-19 ili nakon ostalih infekcija dišnih putova koje smo gledali", rekao je Taquet za CNN.
No, čini se kako su psihički problemi češći od neuroloških komplikacija. To smatra i koautor studije, profesor neurologije i kognitivnih znanosti sa Sveučilišta Oxford, Masud Husain. U prilog njegovoj tezi idu rezultati manjih dosad provedenih studija. Tako je jedno istraživanje iz veljače ove godine otkrilo da je 30 posto od 381 praćenog pacijenta doživjelo PTSP nakon liječenja u rimskoj covid-bolnici i oporavka od zaraze. Srtudija objavljena u prosincu ukazala je da covid-19 može izazvati napadaje ili probleme s kretanjem, čak i ako je klinička slika bila umjerena.
Veća skrb, više problema?
No, istraživanje psihijatara s Oxforda ima jednu bitnu manu. Naime, oni su se koristili podacima iz medicinskih kartona, a ne podacima prikupljenim istraživanjima, što bi moglo značiti da neke dijagnoze kod pojedinih pacijenata nisu upisane ili su netočne.
"Pacijenti koji su imali covid-19 vjerojatnije će imati neurološku i psihijatrijsku dijagnozu jednostavno zato što su dobili više medicinske pomoći i bolničke skrbi u usporedbi s pacijentima s drugim infekcijama dišnog trakta. To bi moglo objasniti neke razlike koje smo primijetili", rekao je Taquet.
Unatoč tome, studija pruža izvanredan pogled na dugoročni teret kojeg nose oni koji su preboljeli zarazu. "Iako su pojedinačni rizici za većinu poremećaja mali, učinci u cjelokupnoj populaciji mogu biti značajni za zdravstvene i socijalne sustave zbog razmjera pandemije i zbog toga što su mnoga od ovih stanja kronična. Kao rezultat toga, zdravstveni sustavi trebaju imati resurse koji će se nositi s očekivanim potrebama unutar usluga primarne i sekundarne skrbi", zaključio je profesor Paul Harrison s Oxforda.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
