Otkako je krenula pandemija koronavirusa svijet je u najvećoj zdravstvenoj krizi, koja nije potresala svijet još od vremena španjolske gripe s početka 20. stoljeća. Pod posebnim povećalom našla se i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na čijem je čelu Tedros Adhanom Ghebreyesus.
To je prvi puta otkako je osnovana Svjetska zdravstvena organizacija, 7. travnja 1948. godine da se ta instituacija našla na tolikom udaru kritika.
Kao razloge zbog kojih traže njegovu smjenu kritičari ističu da je WHO prekasno reagirala na početke epidemije kada se virus proširio kineskim gradom Wuhanom, odbijajući proglasiti globalnu pandemiju. U jednom su trenutku tvrdili i da se virus ne širi zrakom. Situacija je otišla toliko daleko su neki tražili da Ghebreyesus da ostavku.
Međunarodno priznat istraživač malarije
Tedros Adhanom Ghebreyesus je od 2017. na mjestu generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije te je prva osoba koja je na to funkciji, a nije liječnik i prvi je Afrikanac u ulozi kojeg je podržala Afrička unija. Tedros je etiopijski mikrobiolog te međunarodno priznat istraživač malarije. Njegova životna priča izuzetno je zanimljiva.
Rođen je 1965. u današnjem glavnom gradu Eritreje, studirao je biologiju na Sveučilištu u Asmari, a školovao se i u Velikoj Britaniji, gdje je na londonskom fakultetu 1992. dobio magisterij iz imunologije zaraznih bolesti, a sedam godine kasnije doktorirao je na Sveučilištu Nottingham iz područja javnog zdravlja, istražujući utjecaj koji umjetne brane imaju na širenje malarije u Etiopiji. Nakon školovanja nekoliko je godina radio kao mlađi stručnjak za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja.
Obiteljska tragedija
Njegov veliki angažman za bolju zdravstvenu skrb najbolje objašnjava velika obiteljska tragedija kada je kao sedmogodišnji dječak izgubio četverogodišnjeg brata koji je preminuo od bolesti koja bi se mogla izliječiti u zemlji koja ima djelotvornu zdravstvenu skrb. A u Etiopiji toga tada nije bilo.
Naime, on je bio uvjeren da mu je brat umro od ospica, a mnogo godina kasnije izjavio je kako smatra da'nije pravedno da dijete mora umrijeti od bolesti koja se može spriječiti samo zato što je rođeno na pogrešnom mjestu.
Godine 2005. je postao etiopski ministar zdravstva i na toj funkciji je proveo sedam godina nakon čega postaje etiopski ministar vanjskih poslova.
Tijekom razdoblja dok je bio ministar zdravstva pokrenuo je niz programa za organizaciju školovanja i zapošljavanja 40 tisuća medicinskih radnica, zahvaljujući čemu je znatno smanjena dojenačka smrtnost u Etiopiji.
Zataškavanje kolere?
Neosporne su njegove zasluge za poboljšanje zdravstvene kvalitete u Etiopiji, ali njegovi kritičari smatraju da je dok je on vodio ministarstvo da su se zataškavale sumnje u slučajeve kolere u toj državi.
Navodno dugi niz godina, između 2006. i 2011. Vlada je odbijala priznati izbijanje kolere, umjesto toga, vlasti su epidemiju označavale kao "akutni vodenasti proljev“.
Istraživanje Human Rights Watcha pokazalo je da je etiopska vlada vršila pritisak na svoje zdravstvene djelatnike da izbjegavaju bilo kakvo spominjanje kolere, jer bi ono moglo naštetiti imidžu zemlje i odvratiti turiste od posjeta.
Tedros Adhanom Ghebreyesus je demantirao da je tijekom mandata ministra zdravlja od 2005. do 2012. pomagao prikrivanju izbijanja kolere u Etiopiji.
Titula diktatoru
Kada je situacija s koronavirusom izmakla kontroli u Kini, a WHO nije želio zauzeti čvrsti stav i proglasiti pandemiju, mnogi su se prisjetili tog slučaja s kolerom i komentirali da se priča sa zataškavanjem ponavlja.
Na čelo Svjetske zdravstvene organizacije dolazi 2017. godine i tada navodi pet ključnih točaka mandata, a to su: univerzalna zdravstvena zaštita, zdravstvo za hitne slučajeve, zdravlje žena, djece i adolescenata, zdravstveni utjecaj klimatskih promjena te reforma WHO-a.
No, nekoliko mjeseci nakon što izabran već se suočio s kritikama kada je WHO dodijelio titulu ambasadora dobre volje Robertu Mugabeu, tadašnjem diktatoru Zimbabvea. Čelnik WHO-a tada je pohvalio Zimbabve zbog predanosti javnom zdravlju. No Mugabeovi kritičari isticali su kako je zdravstveni sustav te afričke države kolabirao tijekom 30 godina njegove vladavine, naglašavajući kako osoblje često ne dobiva plaću i nedostaje lijekova.
Zakašnjeli stav
Nakon višednevnih ogorčenih prosvjeda svjetskih čelnika i zdravstvenih organizacija, poništeno je imenovanje Mugabea za ambasadora dobre volje WHO-a.
Što se tiče pandemije koronavirusa najviše mu zamjeraju na zakašnjeloj reakciji te da nije zauzeo čvršći i jasniji stav prema kineskim vlastima koje dugo vremena ušutkavale medicinske djelatnike koji upozoravali što se tamo događa i koliko je riječ o opasnoj bolesti.
