Europa se suočava s rekordnim rastom zaraza koronavirusom, zbog čega se iz brojnih država čuju alarmi na uzbunu, odnosno uvode se nove, strože epidemiološke mjera ne bi li se obuzdalo širenje zaraze.
Kako broj slučajeva Covida-19 raste u Njemačkoj, posebno u domovima za starije, zastupnici raspravljaju o tome kako smanjiti rizik od infekcije. DW se bavi stavom drugih europskih zemalja po pitanju obveznih cjepiva.
Njemačka
Njemački ministar zdravstva Jens Spahn rekao je da će nacionalna "epidemiološka situacija" nestati potkraj studenoga, misleći pritom na istek zakona o izvanrednim situacijama koji saveznoj vladi daje dodatne ovlasti 25. studenoga. Svemu usprkos, mjerama poduzetim za sprječavanje širenja koronavirusa ne nazire se kraj.
Trenutno se velika pozornost posvećuje domovima za starije, u kojima je sve veći broj slučajeva, iako je tamo stopa cijepljenja viša od nacionalnog prosjeka.
Ministar zdravstva sada predvodi akciju da svi oni stariji od 70 godina dobiju dodatne doze cjepiva, ali i dalje odbija obvezno cijepljenje za djelatnike. Umjesto toga, bit će obavezni brzi testovi za posjetitelje i osoblje, uključujući i one koji su cijepljeni, kako bi se spriječio prijenos u domovima. Njegovi prijedlozi imaju podijeljena mišljenja u Njemačkoj.
Diljem Europe ljudi su slično podijeljeni oko toga kako smanjiti rizik od infekcije u bolnicama i domovima za starije.
Italija
Talijanska vlada bila je jedna od prvih koja je uvela obvezno cijepljenje za određeni dio populacije. Od 25. svibnja zaposlenici u zdravstvu moraju se cijepiti ili su suočeni sa suspenzijom. Prema talijanskom liječničkom udruženju FNOMCeO, do kraja listopada suspendirano je više od dvije tisuće liječnika. Njih oko 500-injak se vratilo na posao nakon što su primili cjepivo.
Od rujna svi zaposleni moraju pokazati "Green Pass" koji svjedoči da su se nedavno oporavili od virusa, da su cijepljeni ili su negativni na testu u posljednjih 48 sati. Država pokriva samo troškove testiranja za one koji se ne mogu cijepiti iz zdravstvenih razloga.
Grčka
Od 1. rujna u Grčkoj je također na snazi obvezno cijepljenje za osobe koje rade u zdravstvu. Trenutno, svi zaposlenici u Grčkoj koji nisu cijepljeni moraju dvaput tjedno predočiti negativan test kako bi otišli u ured. Oni također moraju sami pokriti troškove brzog antigenskog testa (ne više od 10 eura).
Francuska
U Francuskoj je od sredine rujna na snazi obvezno cijepljenje za dio stanovnika. Ne samo da se zdravstveno osoblje mora cijepiti, već i profesije poput policijskih i vatrogasnih radnika. Kao i u Grčkoj i Italiji, poslodavci ne mogu otpustiti osobe koje se nisu cijepile, ali ih je moguće suspendirati.
Britanija
Početkom studenoga britanski ministar zdravstva Sajid Javid najavio je da će obvezno cijepljenje u državnim bolnicama i domovima za starije stupiti na snagu od travnja 2022. Određivanjem datuma koji je dosta daleko, zapravo je priznao da je svjestan da će se brojni zaposlenici oduprijeti zahtjevu za cijepljenjem, a nacionalni zdravstveni sustav (NHS) mogao bi se suočiti s još većim nedostatkom osoblja usred zime ako se mjera provede ranije. Zahtjev će se primjenjivati samo na Englesku, a slične mjere nisu planirane u Škotskoj, Walesu ili Sjevernoj Irskoj.
Španjolska
Španjolska također raspravlja hoće li provesti obvezno cijepljenje za sve zaposlenike, ne samo one u zdravstvenom sektoru. Španjolska udruga poslodavaca je za, dok ministrica zdravstva Carolina Darias nije.
Neke autonomne regije predložile su nacrte zakona o uvođenju obveznog cijepljenja, ali oni nisu stupili na snagu. Xunta de Galicia željela je uvesti shemu zelene propusnice sličnu onoj u Italiji, ali je povukla svoj prijedlog nakon što je središnja vlada u Madridu zatražila od španjolskog Ustavnog suda da ga pregleda ovog ljeta.
S obzirom na visoku stopu procijepljenosti od preko 85 posto među mlađom populacijom (20-godišnjaci) i onima starijima (do 69. godina) i stopu od gotovo 100 posto cijepljenih među zdravstvenim radnicima, vjerojatno bi bilo teško uskladiti takav prijedlog sa španjolskim ustavom, koji postavlja visoku barijeru zadiranja u građanske slobode.
Hrvatska
U Hrvatskoj je od 4. listopada na snazi odluka o covid-potvrdama u zdravstvenom sustavu i ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj. Od subote su na snazi ograničenja okupljanja na otvorenom i zatvorenom. Drugi set mjera na snagu stupa 15. studenoga kada se covid-potvrde uvode u sve državne i javne službe.
Osim toga, šef Stožera Davor Božinović najavio je kako bi početkom siječnja, ako se situacija s koronavirusom u zemlji ne smiri, covid-potvrde mogle doživjeti svojevrsnu prenamjenu, odnosno covid-potvrde bi mogli dobiti samo oni koji su ili preboljeli koronavirus ili su cijepljeni, poznatije kao 2G model. I ministar zdravstva Vili Beroš dao je naslutiti da se razmišlja o tome. Poručio je da Hrvatska " mora na sve biti spremna" te da postoji mogućnost prelaska na "model 2G na koji je prešla cijela Austrija".
Prosvjedi protiv cijepljenja
Ni u jednoj od ovih zemalja pitanje obveznog cijepljenja nije nekontroverzno. Protiv cijepljenja prosvjedovalo je na desetke tisuća građana.
Trideset grčkih liječnika, medicinskih sestara i bolničara podnijelo je tužbu protiv njega Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Zasad bez uspjeha. I u Italiji je 300 zdravstvenih radnika tužilo vladu na sudu. Sredinom listopada radnici u Trstu pokrenuli su blokadu luke kako bi izvršili pritisak na vladu da ukine Green Pass ili barem uvede besplatne testove. Policija je prekinula blokadu, no prosvjedi se nastavljaju.
Prisjetimo se i toga kako u Hrvatskoj sredinom rujna održan Festival slobode 2.0 koji je na glavnom zagrebačkom trgu okupio sve one koji se protive mjerama Stožera i cijepljenju. Također, građani su u Hrvatskoj prosvjedovali ispred bolnica nakon uvođenja covid-potvrda u zdravstvo, a sredinom listopada nekolicina prosvjednika pohađala je kuće članova Stožera Vilija Beroša, Krunoslava Capaka i Alemke Markotić, zbog mjere Stožera kojom se zabranjuje majkama i očevima da provedu 15 minuta s djecom koja su na bolničkom liječenju ako nemaju covid-potvrdu.
