Ključa na Dalekom istoku: Što ako prijeđu crvenu liniju? Sve ovisi o jednom koraku

Nekoliko sati nakon sastanka s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom u Pekingu, američki predsjednik Donald Trump uputio je oštro upozorenje Tajvanu da ne teži neovisnosti.

"Ne želim da netko postane neovisan. I, znate, trebali bismo putovati 9500 milja da bismo vodili rat. To ne želim. Želim da se ohlade. Želim da se Kina ohladi", rekao je Trump u intervjuu za Fox News.

Snažni su to komentari američkog predsjednika i odmah su izazvali lavinu reakcija Tajvana koji je rekao da ne vidi potrebu za formalnim proglašenjem neovisnosti.

Tajvanska neovisnost predstavlja crvenu liniju za Peking. Kina tvrdi da je Tajvan njezin, a tajvanski predsjednik Lai Ching-te separatist.

'TO JE VRLO PRECIZNA IGRA' /

Stručnjak razotkriva što nas čeka u sudaru 'titana': 'Trump ima jaku pregovaračku kartu'

Zašto Kina želi Tajvan?

Problem je dublje prirode, a kineska želja za ponovnim ujedinjenjem duga i povijesna - datira iz kraja kineskog građanskog rata 1949., kada je Komunistička partija osvojila kontrolu nad Kinom, a gubitničke snage Kuomintanga se povukle na Tajvan i preselile svoju vladu u Taipei.

Peking od tada polaže pravo na ovaj samoupravni otok, a dolaskom Xija na vlast, kineska vlada je udvostručila svoje prijetnje tražeći način kako okončati ono što smatra separatizmom. Tako je "ponovno ujedinjenje" Tajvana s Kinom postalo ključni cilj, a Xi ga je nazvao "nezaustavljivom" stvarnošću, piše BBC.

Kina je posljednjih godina pojačala razne oblike pritiska kroz vojne vježbe koje su simulirale blokade otoka, kroz diplomatsku izolaciju Tajvana pa i ratovanje u sivoj zoni - Kina redovito šalje ratne brodove i borbene zrakoplove blizu tajvanskih voda i zračnog prostora.

Xi je tijekom samita s Trumpom jasno poručio da je pitanje Tajvana najvažnije u odnosima SAD-a i Kine te da bi njegovo loše rješavanje moglo dovesti do sukoba. Kina je svoj stav prema Tajvanu jasno izrazila i u svom Zakonu protiv secesije, uvedenom 2005., gdje navodi da želi "mirno ponovno ujedinjenje" s otokom.

Isti zakon, međutim, navodi i sljedeće: ako snage "tajvanske neovisnosti" izazovu odvajanje od Kine ili ako je mogućnost "mirnog ponovnog ujedinjenja" iscrpljena, Kina može upotrijebiti "nemirne metode" kako bi zaštitila svoj teritorijalni integritet. Većina ljudi vjeruje da bi formalna deklaracija o neovisnosti tajvanske vlade izazvala ovaj odgovor.

SPEKTAKULARAN DOČEK /

Trump stigao kod Xija, analitičari otkrili zašto ističe koliko su dobri!

Želi li Tajvan neovisnost?

Tajvan ima bliske ekonomske i kulturne veze s Kinom, ali većina ljudi na Tajvanu - koji imaju snažan demokratski stav - smatra se politički različitim od sve autoritarnije Kine. Većina također želi održati status quo - ni formalno proglašenje neovisnosti ni ujedinjenje s Kinom. Službeni stav tajvanske vlade pod Demokratskom progresivnom strankom (DPP), koja vlada Tajvanom od 2016. godine, udovoljava ovom mišljenju.

Predsjednik Lai i njegova prethodnica Tsai Ing-wen inzistirali su da nema potrebe za formalnim proglašenjem neovisnosti budući da se Tajvan smatra neovisnom državom. To je zapravo način potvrđivanja suvereniteta Tajvana, a istovremeno osiguranje da se ne prelazi kineska crvena linija.

Međutim, čak i kada bi htjeli, tajvanski predsjednik i vlada ne mogu proglasiti neovisnost. Formalno, to je moguće samo ako tajvanski parlament, zakonodavni Yuan, usvoji ustavni amandman i ako većina građana glasa za to na referendumu.

No Peking je i dalje oprezan prema DPP-u, a posebno kritizira Laija koji je u prošlosti, prije preuzimanja dužnosti, davao oštre komentare protiv Pekinga. Pozivajući se na tajvansko vojno gomilanje posljednjih godina, Peking je također optužio vladu DPP-a za "otmicu" građana "na svojoj ratnoj kočiji "Neovisnost Tajvana". Lai je izjavio da ne traži sukob i da samo jača obranu otoka uslijed rastućeg pritiska Kine. 

OVO SE ČEKALO /

U 'sudaru titana' gledat će se svaka riječ i pokret: Jedan pogrešan korak sve bi mogao promijeniti

Podržava li SAD neovisnost Tajvana?

Iako su Trumpovi najnoviji komentari o Tajvanu privukli pažnju, američka vlada nikada nije formalno izjavila da Tajvan treba biti neovisan. SAD općenito pokušava održati delikatnu ravnotežu u ovom osjetljivom pitanju. 

SAD je 1979. prekinuo formalne veze s otokom, kada je uspostavio diplomatske odnose s Pekingom. To znači da SAD priznaje pekinški stav da postoji samo jedna kineska vlada. SAD je iste godine usvojio Zakon o odnosima s Tajvanom koji navodi da SAD može "Tajvanu osigurati oružje obrambenog karaktera", zbog čega i danas prodaje oružje Tajvanu. U zakonu se također navodi da je mir u tom području u interesu SAD-a i da SAD održava sposobnost "oduprijeti se svakom pribjegavanju sili ili drugim oblicima prisile koji bi ugrozili sigurnost ili društveni ili ekonomski sustav" Tajvana.

Ryan Hass, analitičar američkog think tanka Brookings Institution, rekao je da je Trump "povećao rizik od sukoba" jer će njegova "vidljiva simpatija za Xijevo klevetanje Tajvana ohrabriti Peking da poveća pritisak na Taipei". Međutim, Trump je također naglasio da se "ništa nije promijenilo" kada je riječ o američkoj politici prema Tajvanu. 

Mnogi će pratiti što će SAD sljedeće učiniti: hoće li doista doći do promjene politike, primjerice, hoće li Trump odobriti potencijalni paket naoružanja Tajvanu vrijedan 14 milijardi dolara, nakon prodaje oružja vrijedne 11 milijardi dolara najavljene u prosincu. 

Trump nakon samita u Kini nije želio dati konačno odobrenje za najnoviji paket. Za Fox News rekao je da to "ovisi o Kini" i da je "to, iskreno, vrlo dobar pregovarački adut" za SAD. Kasnije je rekao novinarima da će "donijeti odluku u sljedećem prilično kratkom razdoblju".

Američka politika prema Tajvanu, obvezana Zakonom o odnosima s Tajvanom, nije se bitno promijenila posljednjih desetljeća, unatoč retorici prethodnih predsjednika. Bivši predsjednik Joe Biden dvaput je rekao da će SAD braniti Tajvan u slučaju napada Kine i time je značajno odstupio od američkog stava "strateške dvosmislenosti" - politike prema kojoj se ne obvezuje braniti Tajvan, ali ne isključuje tu opciju. Međutim, njegova administracija je reagirala na tu izjavu te pojasnila da se američka politika prema Tajvanu nije promijenila.