Oni koji poznaju Vladimira Putina tvrde da je opsjednut ružnim događajem iz ne tako davne prošlosti. U listopadu 2011. okrvavljeni libijski diktator Muammar Gaddafi izvučen je iz odvoda u kojem se skrivao tijekom posljednjih dana građanskog rata, a potom je izboden bajunetom, a zatim izrešetan. Stotinjak godina ranije, posljednjeg ruskog cara i njegovu obitelj brutalno su smaknuli boljševici.
Putinova opsjednutost tim groznim scenama ne čudi. Rat u Ukrajini ne ide onako kako je planirao, pa se neki pitaju je li ovo početak njegova kraja? U ovoj situaciji, to zvuči kao savršen scenarij...
Putinova sigurnosna ljuštura
No, Putin živi potpuno odvojen od ostatka svijeta, pod visokim stupnjem sigurnosnih provjera. Posjetitelji, pa makar bili i visoki dužnosnici drugih država, sastaju se s njim tek nakon detaljnih sigurnosnih provjera. Koliko je ruski vladar paranoičan pokazuju i fotografije više metara dugog stola za kojim je ugostio francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ali i njemačkog kancelara Olafa Scholza, svoje ministre... Uz to, malo se zna da su njegova putovanja od Kremlja do njegove ladanjske palače popraćena snajperistima, a da se ceste kojima on prolazi u potpunosti blokiraju za sav ostali promet.
Britanski stručnjak za sigurnost Edward Lucas piše za Daily Mail kako su za Putinovu svakodnevnu sigurnost zadužene i vojne postrojbe koje su stalno u visokom stupnju pripravnosti, ali i neovisna špijunska mreža s gotovo neograničenim ovlastima.
S druge strane Putinove zaštitne ljušture, Rusija je pred ekonomskim slomom. Rublja je u slobodnom padu, građani povlače svoj novac iz banaka, dolari nestaju, a inflacija raste. U svega nekoliko dana rata u Ukrajini poginulo je, prema nekim procjenama, oko 5000 ruskih vojnika. Putin bi zbog toga mogao platiti najveću cijenu.
Dva scenarija njegova pada
Zamislimo da se u Moskvi i drugim ruskim gradovima u narednim tjednima organiziraju svakodnevni prosvjedi koje organiziraju Majke vojnika, pokret osnovan 1989. protiv brutalnog postupanja s ročnicima. Uobičajeno teška taktika ruske policije i antiterorističkih postrojbi, kakvu Putin inače voli koristiti protiv prosvjednika, dovela je do krvoprolića, a snimke su obišle svijet.
Bijes raste, a tim i broj prosvjednika te njihov otpor. Zapovjednik lokalne policije, otac ročnika ubijenog u Ukrajini, u jednom trenutku odbija izvršavati naredbe, skida svoju kapu, trga ordenje s uniforme i pridružuje se prosvjednicima. Guverneri i gradonačelnici također počinju mijenjati strane kako bi spriječili daljnji kaos. U Moskvi rulja hrli na Crveni trg, a Putin, ustrašen snimkama Gaddafijeva smaknuća, bježi u privatni helikopter koji ga vodi u izgnanstvo, prvo u Bjelorusiju, a možda i u Kinu.
S druge strane, piše Lucas, možda bijesna gomila neće biti ni potrebna za rušenje Putina. Moguće je da bi on mogao nastradati i od ruke svojih najbližih suradnjika, koji su odlučili spasiti vlastitu kožu od negativnog publiciteta, a možda i odmazde. Vojni zapovjednici, špijuni i drugi Putinovi suradnici , zgroženi Putinovim naredbama mogli bi ga bez oklijevanja pokušati svrgnuti ili ubiti. Kad bi se to dogodilo, smatra Lucas, Putin bi bio osuđen na propast.
Njegovi tjelohranitelji ga možda mogu zaštititi od bijesne gomile ili terorista, ali sasvim sigurno ne mogu od tenkova ili bezličnih birokrata u raznim ruskim agencijama, poglavito sigurnosnim, koji bi mogli iskoristiti svoje znanje da razbiju Putinovu ljušturu i dođu do njega.
Ako to ne učine oni ili žitelji velikih ruskih gradova, onda bi to mogle brojne etničke skupine koje čine demografski sastav Ruske Federacije. U istočnim regijama, Sibiru, Habarovsku i Pomorju, ljudi su duboko ogorčeni pljačkom prirodnih resursa koju je naredio Kremlj. Tatari i Baškiri još uvijek pamte "neovisnost" nakon revolucija 1917. godine. Oni, kao i drugi potlačeni narodi preziru represiju Moskve nad njihovim jezicima i kulturama do te mjere da ih se većina uopće ne smatra Rusima.
Vrag poslije Putina?
U pravim bi uvjetima, etničke napetosti mogle prerasti u nasilje, a pomiješane s brojnim prosvjedima i otkazivanjem poslušnosti dijela činovnika, moglo bi doći i do građanskog rata. Ruska vojska i sigurnosne organizacije imaju sposobnost i moć smaknuti Putina kad god se sjete, a snaga u brojkama ruskih građana je nemjerljiva.
Putin sve to zna. Ali, druga stvar je puno opasnija. Tko će ga naslijediti na čelu Rusije? Njegov pad, a pogotovo neki "slabi vladar" mogao bi potaknuti građanski rat u zemlji s najviše nuklearnog naoružanja na svijetu. Izluđeni Putin bi ga mogao upotrijebiti, računajući da je dizanje dijela vlastitih građana u zrak manje zlo, nego da skonča kao Gaddafi. Čak i da se to ne dogodi, zaključuje Lucas, tko god naslijedio Putina možda neće biti puno bolji.
Najnovije vijesti iz Ukrajine pratite OVDJE.
