Rusija je u utorak priopćila da se neke od njezinih vojnih jedinica vraćaju u svoje baze nakon vježbi u blizini Ukrajine, samo nekoliko dana nakon upozorenja SAD-a i Britanije da bi Moskva mogla izvršiti invaziju na Ukrajinu u bilo kojem trenutku. Nije jasno koliko se jedinica povuklo i na koju udaljenost. Procijenjeno je da je Rusija nagomilala oko 130.000 vojnika na sjeveru, istoku i jugu Ukrajine, piše swissinfo.ch.
Događaj je izazvao oprezan odgovor Ukrajine i Britanije te je potaknuo oštar rast na financijskim tržištima. Zapadni vojni analitičari rekli su da je prerano da bi bili sigurni u razmjere bilo kakve deeskalacije.
"Uvijek smo govorili da će se nakon završetka vježbi trupe vratiti u svoje baze. Tako je i ovog puta. Ovo je uobičajen proces", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Optužio je SAD da potpiruje krizu neprestano upozoravajući na neminovnu invaziju, a pritom je otkrio da je čak i Putin počeo zbijati šale na račun toga. "Tražio nas je da saznamo je li objavljeno točno vrijeme, točan sat početka rata", rekao je Peskov novinarima.
Britanija, koja je zajedno sa Sjedinjenim Državama predvodila s upozorenjima o skoroj akciji, reagirala je oprezno. "Rusi su tvrdili da nemaju planove za invaziju, ali treba doći do potpunog uklanjanja trupa kako bi pokazali da je to istina", izjavila je ministrica vanjskih poslova Liz Truss za LBC radio.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da će Kijev vjerovati da Rusija ide na deeskalaciju situacije ako vidi da se ruske trupe povlače. "Ako vidimo povlačenje, vjerovat ćemo u deeskalaciju", rekao je Interfax Ukrajina.
Razgovor Putin-Scholz za poznatim šest metara dugim stolom
Putin je posjeo u utorak u Kremlju njemačkog kancelara Olafa Scholza nasuprot sebi za šest metara dugi stol za kojim će voditi razgovore o ukrajinskoj krizi, jednako kao i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona prošloga tjedna.
Bijeli stol prekriven staklenom pločom s cvjetnim motivima postao je popularan za meme dosjetke na internetu nakon što su objavljene fotografije susreta Putina i Macrona.
Scholz je kao i Macron odbio da ga Rusi podvrgnu PCR testu na koronavirus prije sastanka. Umjesto toga izabrao je da ga testira liječnik iz njemačkog veleposlanstva u njegovu zrakoplovu nakon slijetanja, prije samog izlaska iz zrakoplova.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u utorak da će zato fizička distanca između dvojice čelnika biti veća nego je uobičajeno. "No to se neće odraziti na karakter sastanka, sadržaj ili trajanje", rekao je. Razgovori će, dodao je, biti "opsežni".
Izglasan nacrt rezolucija
Donji dom ruskog parlamenta (Duma) izglasao je u utorak nacrt rezolucije kojom poziva predsjednika Vladimira Putinu da prizna neovisnost dviju odcijepljenih regija na istoku Ukrajine, poprišta proruske pobune od 2014. godine.
Priznavanje dviju regija, Donjecke narodne republike (DNR) i Luganske narodne republike (LNR) moglo bi razoriti postojeći mirovni proces iz Minska za istočnu Ukrajinu kojemu je Rusija rekla da je predana, a koji predviđaju povratak tih teritorija pod kontrolu Kijeva.
"Odmah će biti uručen poziv predsjedniku Rusije da je potrebno priznati Donjecku narodne republike i Lugansku narodnu republiku", napisao je na Telegramu predsjednik Dume Vjačeslav Volodin.
Tekst je prihvaćen na "plenarnoj sjednici" Dume kako bi dva teritorija postala "autonomne, suverene i neovisne države", prenosi agencija AFP.
Osnove za sigurnosna jamstva i zaštitu
Zastupnici Dume smatraju da će priznanje DNR i LNR stvoriti osnove za sigurnosna jamstva i zaštitu stanovnika tih republika od vanjskih prijetnji te za jačanje međunarodnog mira i regionalne stabilnosti, naglasio je Volodin.
"U slučaju priznanja, Rusija bi se de facto povukla iz sporazuma iz Minska sa svim posljedicama. Već smo upozorili na takav mogući razvoj", odmah je reagirao šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba.
Moskva mjesecima optužuje Ukrajinu da ne primjenjuje te sporazume, a mirovni proces je de facto paraliziran od kraja 2019. godine.
Proruski pobunjenici počeli su ustanak početkom 2014., kada je na vlast u Kijevu došla prozapadna vlada, a u isto doba Rusija je pripojila ukrajinski poluotok Krim. U ratu koji od tada tinja poginulo je više od 13.000 ljudi,
Moskva je pomagala separatistima u više bivših sovjetskih republika nakon raspada Sovjetskog Saveza pa je tako nakon kratkog rata koji je 2008. vodila s Gruzijom priznala neovisnost dviju gruzijskih odcijepljenih regija, Južne Osetije i Abhazije.
