Kineskom predsjedniku Xi Jinpingu isplati se igrati na rusku kartu, smatra Davor Boban, profesor s Fakulteta političkih znanosti. On je na televiziji N1 komentirao trenutnu situaciju u Ukrajini, ali i ulogu Kine.
“Približavanje Kine i Rusije je došlo još 2014. kada je krenula ruska invazija na istok Ukrajine i aneksija Krima. Rusija se našla pod zapadnim sankcijama i otada popušta Kini i okreću se jedna drugoj te je potpisan onaj veliki plinski ugovor”, rekao je.
'Rusija je potrebna Kini kao energetska baza'
Naglasio je da se prošle godine trgovina Rusije i Kine popela na rekordne razine, a najviše se odnosila na rusku naftu i plin.
''Rusija je potrebna Kini kao energetska baza. Kinesko je gospodarstvo 12 puta jače i po stanovništvu 10 puta. Ta razlika se povećavala rapidno zadnjih desetak godina”, dodao je Boban..
Po njegovim riječima, Europa i SAD sada nisu orijentirane na Aziju, a američko povlačenje iz Afganistana je opravdano zbog veće prisutnosti na Dalekom istoku.
“Pitanje je što će se dogoditi ako Kina počne i oružano pomagati Rusiji. Onda raste strah od svjetskog sukoba koji se i prije godinu dana činio nevjerojatnim. Opasno je predviđati”, rekao je.
U Moldaviji prijeti izbijanje sukoba
Što se tiče Moldavije, Boban kaže da tamo prijeti velika opasnost od izbijanja sukoba.
“Rat je tamo kratko trajao 1992. i završen je ruskim pritiskom i prisustvom te traje status quo, i to je zamrznuti sukob. Rusija je sudjelovala u nekoliko takvih ratova od 1990-ih. Imamo i primjer Južne Osetije. Ova ruska regija u Moldaviji nema nikakve ekonomske težine, ali omogućuje Rusiji da spriječi bilo kakvo ujedinjenje Moldavije i Rumunjske, ali i možebitno pristupanje Europskoj uniji. Moldavski lideri su bili otvoreno proruski orijentiraniji, a sadašnja predsjednica je pro-zapadno orijentirana”, rekao je prof, Boban na televiziji N1.
U Gruziji je nakon 2008. ruski utjecaj slabiji
Osvrnuo se i na prosvjede u Gruziji gdje je vladajuća koalicija planirala usvojiti zakon po ruskom modelu koji bi nevladine medije praktički proglasio plaćenicima stranih službi.
“Tamo je ruski utjecaj slabiji nakon rata 2008. i zbog tog sukoba Rusija ni danas nema veliki utjecaj. Na postsovjetskom prostoru, izuzev baltičkih država, ni jedna nije puna demokracija, tako da ovakvi zakoni nisu neuobičajeni”, rekao je Boban.
