Na godišnjicu rata u Ukrajini, 24. veljače, Kina je objavila "12 točaka" za postizanje mira između dvije zaraćene zemlje.
U dokumentu pod nazivom "Kinesko stajalište o političkom rješavanju ukrajinske krize" službeno neutralna kineska vlada pozvala je Rusiju i Ukrajinu da se vrate dijalogu, a što je sve - i zbog čega - rečeno u dokumentu koji je kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo na svojim stranicama, analizirao je profesor pekinškog Sveučilišta Capital Normal i suradnik ZŠEM-a za Croasia Institut, Ivica Bakota.
Iako se 'nesvrstana' specifičnost kineskog stava povodom ukrajinskog pitanja u proteklih godinu dana nazirala u objavama glasnogovorništva kineskog ministarstva i naslućivala u izjavama kineskih čelnika, kaže Bakota, ovo je prvi dokument koji cjelovito pristupa kineskom viđenju ukrajinske krize i mogućnosti njenog političkog (naspram isključivo sigurnosnog) rješenja.
Bakota smatra da se kineskih "12 točaka" čine kao ucrtavanje uskog prostora moguće konstruktivnosti između oštrih crvenih linija dviju duboko razdijeljenih strana i time eventualno trasiranje puta neutralne platforme za buduće mirovne pregovore.
Kineskih 12 točaka:
- Poštivanje suvereniteta svih zemalja
- Napuštanje mentaliteta hladnog rata
- Prekid neprijateljstava
- Nastavak mirovnih pregovora
- Rješavanje humanitarne krize
- Zaštita civila i ratnih zarobljenika
- Očuvanje nuklearnih elektrana sigurnima
- Smanjenje strateških rizika
- Olakšavanje izvoza žitarica
- Zaustavljanje jednostranih sankcija
- Održavanje industrijskih i opskrbnih lanaca stabilnima
- Promicanje postkonfliktne obnove
Skliska kineska neutralnost
"Objava '12 točaka' potvrđuje da Kina (više) nema luksuz prilaska ukrajinskoj krizi s pozicije 'nezainteresiranog promatrača'. Globalizacija rusko-ukrajinskog sukoba i pritisak moguće kolateralizacije na Tajvan i zapadno-pacifičko područje čini horizont '12 točaka' više uronjen u trenutnu perspektivu glavnog međunarodnog 'trokuta'", kaže Bakota. "Dok s jedne strane, nakon Minhenske sigurnosne konferencije SAD sve odlučnije crta linije koje Kina ne smije prijeći prema Rusiji, s druge, predstoji posjeta kineskog predsjednika Xija Rusiji koja će izgledno ponovno podignuti prašinu oko navodnog stvaranja osovine Moskva-Peking. Tu je i kineski pokušaj finog balansiranja postpandemijskih odnosa s Europskom unijom i vodećim europskim zemljama, od kojih neke ne čekaju nužno rasplet među velikom trojkom za definiranje vlastitih izazova globalnoj sigurnosti", pojašnjava.
Otkako je počeo rat u Ukrajini, svijet je pomno pratio koji će stav zauzeti Kina. Iako službeno neutralna, Kina je često puta bivala optužena za prešutnu suradnju s Rusijom, trgovački opotrunizam i posredno potpomaganje ruske agresije u Ukrajini.
"Kina je u posljednih nekoliko mjeseci sve glasnije izlagana sumnjama da kreće u iskorak prema Rusiji prodajom bespilotnih letjelica i druge vojne opreme direktno namjenjene ukrajinskom frontu. Sporazum o suradnji 'bez gornje granice' koji je Kina potpisala s Rusijom u veljači 2022. otvorio je zapadnoj javnosti jako sklizav teren za interpretaciju perspektiva razvoja kinesko-ruske vojne suradnje, sada se čini da je postao i zapadnjačka 'zadnja linija' odvraćanja Kine od bespovratnog puta savezništva s Rusijom", navodi Bakota u svojoj analizi čiji nastavak prenosimo u cijelosti:
Prihvaćanje globalizacijskog izazova ukrajinske krize
"Daleko od savezništva s Rusijom, Kina je postupno sazrijevala vlastiti stav o ukrajinskoj krizi.
Kao principijelni pobornik zaštite nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta u međunarodnim odnosima, Kina je odbacila jednostranu reviziju ukrajinskog teritorija od strane Kremlja. Međutim, princip poštovanja suvereniteta, kako je istaknuto u 1. točki kineskog dokumenta, ne bi smio biti podložan dvostrukim standardima, čime se direktno aludira na proizvoljno odbacivanje ovoga principa u slučajevima kao što je primjerice definiranje međunarodnog statusa Kosova.
Odbacivanje hladnoratovskog mentaliteta, druga je i ključna točka objavljena 24. veljače. U ovoj točki ogleda se kineski početni otpor blokovskoj globalizaciji ukrajinske krize, tj. pokušaj njenog definiranja kao bitno regionalnog problema, bez moralnog ili političkog priziva prema ostatku međunarodne zajednice. Međutim kako se konfrontacijski narativ protekle godine odrazio i na krizu u Tajvanskom tjesnacu, vojno zaoštravanje i potencijalno 'metastaziranje' NATO-a prema zapadnom Pacifiku, Kina je, može se reći, prihvatila globalizacijski izazov ukrajinske krize, ali opetovano, odričući se moralnog, geopolitičkog, gospodarskog i bilo kakvog drugog svrstavanja po tom pitanju.
Manipuliranje sankcijama
Telefonski razgovor novoimenovanog ministra vanjskih poslova Qin Ganga s ruskim kolegom Lavrovom početkom siječnja bio je prilika da Kina ponovi kako je 'ne involviranje i ne dopuštanje miješanja treće strane' u bilateralni odnos temelj kineskog odnosa prema Rusiji i praktično 'gornja granica' koju Kina neće prijeći. Ovaj pristup trebao bi se ugraditi u temelj moguće obustave sukoba između Ukrajine i Rusije (kao treća točka prijedloga), a osim poštivanja pravnog suvereniteta od Pekinga više puta isticana važnost poštovanja sigurnosnih izazova druge strane bi trebali biti u perspektivi kod pokretanja mirovnih pregovora (4. točka).
Kina je ponovila vlastiti stav iznesen u Vijeću sigurnosti o nužnosti rješavanja humanitarne krize (5. točka) te zaštiti civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika (6. točka). Pridodana je i prethodno izrečena zabrinutost oko sigurnosti nuklearki izloženih ratnom djelovanju te važnosti međunarodne koordinacije oko sprječavanja bilo kakve vrste 'nuklearizacije' sukoba bilo u strateške ili propagandne svrhe (7. točka). U nastavku je konkretnije zatraženo osiguravanje nesmetanog izvoza žitarica i prehrambenih proizvoda o kojima ovise mnoge države u razvoju (čijim je dijelom i glasnogovornikom i sama Kina), osiguranje stabilnosti proizvodnih i dobavnih lanaca te općenito smanjenje strateške ugroze ukrajinskog sukoba. U zadnjoj je točki pozvala na poticanje poslijeratne obnove Ukrajine, u čemu je moguće vidjeti budući interes za sudjelovanjem u velikim infrastrukturnim projektima od strane kineskih kompanija. Zanimljivo je istaknuti da je Kina u skladu s izbjegavanjem hladnoratovskog svrstavanja odbacila 'jednostrano uvođenje i manipuliranje sankcijama' kao način okončanja krize.
'Skrivena kopija' namijenjena nekom drugom
Sve u svemu, godišnjica početka ruske agresije nije baš bila prilika za deus ex machina planove i prijedloge 'trećih strana'; a kako se čini, niti su "12 točaka" imale takvu pretenziju niti im je zapadna javnost u tom smislu dala do značaja. Nedugo nakon objave, američki državni tajnik Blinken je podsjetio na crvenu liniju u vidu davanja direktne vojne pomoći Rusiji kao postojan i konkretan izazov kineskom (ne)svrstavanju. Prema prvim izvješćima u europskim medijima, glavna zamjerka kineskom stavu je izostanak tematiziranja agresivnosti ruske strane u ukrajinskom sukobu, a sudeći po izjavi ukrajinske otpravnice poslova u Pekingu, Ukrajina smatra da se "12 točaka" pretežito obraćaju ruskoj strani.
Ovakva perspektiva je možda i očekivana s obzirom na iscrpne razgovore koje je kineski šef vanjskih poslova Wang Yi u Moskvi, par dana prije objave, vodio s Putinom i Lavrovom i očekivanu skorašnju posjetu Xija Moskvi. Ipak, čini se da onkraj 'hladnoratovskog mentaliteta' ona odražava pokušaj koordinacije, ne paralelizma s ruskim eventualnim stavom i pristupom u vezi mirovnih pregovora, te preostaje vidjeti u kojoj mjeri će se s druge strane kineski stav vrednovati kao korak ka kompromisu, ne nužno ka zapadu.
Nesumnjivo da je 'skrivena kopija' "12 točaka" namijenjena i SAD-u. Tijekom boravka Wang Yija u Moskvi informacije koje su dolazile od američke obavještajne zajednice tvrdile su da će Kina svejedno početi naoružavati Rusiju, te tako namjerno prijeći blokovski Rubikon, potpirujući unaprijed hladnoratovske scenarije ponovnog 'gubitka' Kine od strane 'slobodnog svijeta'. Međutim, koliko je vjerojatna ovakva 'nepodnošljiva lakoća' blokovskog svrstavanja druge svjetske ekonomije, visoko integrirane s globalnim proizvodnim i trgovačkim lancima? Čini se stoga da je "12 točaka" i prilog odvraćanju od pokušaja preduhitrivanja dinamike iminentne polarizacije u međunarodnim odnosima - kako sada stvari stoje, možda i njihova najvažnija poruka", zaključuje Bakota u svojoj analizi.
