Neslavna lista: Hrvatska se našla među pet najgorih u EU! 'To rade dosljedno i namjerno'

Hrvatska se našla u skupini država koje 'dosljedno i namjerno' narušavaju vladavinu prava, navodi Unija za građanske slobode za Europu u najnovijem izvješću. Prema analizi Libertiesa, Hrvatska spada u kategoriju tzv. 'rastavljača' (dismantlers), zajedno s Bugarskom, Mađarskom, Italijom i Slovačkom.

U izvješću se navodi kako su ključni problemi raširena korupcija, manjak odgovornosti u velikim aferama, slaba neovisnost pravosuđa i netransparentna javna nabava. Također se upozorava na nedostatak slobode medija i marginalizaciju neovisnih institucija, kao i na porast ekstremizma i korištenja ustaških simbola. Liberties ističe da se radi o nevladinoj organizaciji koja okuplja mrežu više od 40 organizacija iz 21 države članice EU-a, a njihove tvrdnje temelje se na prikupljenim dokazima iz tih zemalja.

U izvješću za 2026. godinu, koje ima oko 800 stranica, navodi se i da se demokratski standardi pogoršavaju u još šest država članica. Analiza se fokusira na stanje u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija te sustavu kontrole i ravnoteže u društvu.

Kako stoji Hrvatska?

Prema izvješću Unija za građanske slobode za Europu, u Hrvatskoj tijekom 2025. godine nije zabilježen napredak u ključnim područjima vladavine prava. "Nakon parlamentarnih izbora 2024. godine, koalicija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Domovinskog pokreta, krajnje desne stranke, drži parlamentarnu većinu i formira vladu. Stoga su se određeni problemi vidljivi u posljednja dva mandata hrvatske vlade, koju je predvodio Andrej Plenković, nastavili u tom razdoblju, dok je došlo do ozbiljnih nazadovanja u nekoliko područja", navode u izvješću.

Također ističu i porast javne upotrebe pozdrava 'za dom spremni' i ustaških simbola, uključujući događanja na kojima su sudjelovali pojedini ministri i zastupnici. Dodaje se da, unatoč tome što je taj pozdrav proglašen neustavnim, niži sudovi u nekim slučajevima oslobađaju pojedince, pozivajući se na 'neobvezujuće političke dokumente ili nepostojeće zakonske iznimke'. Takva praksa, uz političku podršku, prema izvješću pridonosi relativizaciji tog pitanja u javnosti.

"Javno povjerenje u pravosuđe ostalo je nisko, a nisu poduzeti ozbiljni koraci za vraćanje povjerenja i rješavanje glavnih problema u pravosuđu", napisali su te upozorili i na izostanak konkretnih mjera za rješavanje ključnih problema. Ističe se i ograničen napredak u borbi protiv korupcije, uz trajne slabosti u neovisnosti pravosuđa i radu tužiteljstva.

EKSKLUZIVNO ZA RTL DANAS /

Crodemoskop otkriva: HDZ drži prvo mjesto, a jedan političar iznenadio na ljestvici negativaca

Neuspjeh Europske komisije

U izvješću se dodatno navodi da i dalje postoje problemi s transparentnošću u lobiranju i javnoj nabavi, dok 'slučajevi korupcije visokog profila nastavljaju bez vidljive odgovornosti, potkopavajući povjerenje javnosti'.

Liberties upozorava i na pogoršanje stanja slobode medija. Navodi se da politički pritisci, napadi na novinare i strukturni problemi i dalje ograničavaju izvještavanje, dok ključne preporuke o transparentnosti državnog oglašavanja i zaštiti od SLAPP tužbi nisu provedene.

"Naš član u Hrvatskoj ističe neuspjeh Komisije da izda preporuku o političkom pritisku i financijskom uplitanju u medijski sektor. U Hrvatskoj se politički pritisak vršio dodjeljivanjem i povlačenjem javnog financiranja i subvencija, uključujući financiranje manjinskih i kritičkih medija", dodali su u izvješću.

Navodi se i da su neovisne institucije u Hrvatskoj, uključujući pučku pravobraniteljicu, marginalizirane, a njihova izvješća o važnim pitanjima u Saboru se raspravljaju sa značajnim vremenskim odmakom.

Ističe se i da organizacije civilnog društva djeluju u otežanim uvjetima, uz nedostatno financiranje, ograničen utjecaj na donošenje odluka te izloženost kampanjama blaćenja.

Javne konzultacije, kako se navodi, često su kratke ili se u potpunosti zaobilaze, dok nacionalni plan za razvoj civilnog društva nije donesen već deset godina.

'KOLA IDU NIZ BRDO' /

Žestoko oprali Plenkovića zbog rekordne inflacije: 'Poklonio si novce naših građana'

Ograničen pristup Trgu svetog Marka

U izvješću se spominju i napadi na kulturne događaje i inicijative manjina, kao i ograničen pristup Trgu svetog Marka, koji je velikim dijelom zatvoren od 2020. godine nakon napada na Vladu. Iako vlasti to opravdavaju sigurnosnim razlozima, u izvješću se navodi da nema dokaza da je riječ o nečemu više od izoliranog incidenta. Liberties zaključuje da je Hrvatska i tijekom prošle godine ostala u skupini "rastavljača", uz kontinuirano slabljenje pravosuđa, antikorupcijskog okvira te sustava kontrole i ravnoteže.

"Akteri poput neovisnih medija, civilnog društva i neovisnih institucija gube utjecaj i/ili resurse. U tim okolnostima društvo je sve više podijeljeno po ideološkim linijama. Istodobno, skupine poput manjina, kritičkih novinara, aktivista, umjetnika, kulturnih organizacija i oporbenih političara meta su napada bez odgovarajućeg odgovora i/ili podrške političara na vlasti", napisali su.

U preporukama Europskoj komisiji, Liberties poziva na detaljnije praćenje provedbe preporuka i postavljanje jasnih kriterija za djelovanje nadležnih institucija. Također se predlaže aktiviranje dodatnih mehanizama u slučajevima ponavljanja problema ili izostanka napretka, kao i razmatranje pokretanja postupaka zbog povrede prava u područjima pravosuđa, medija i građanskog prostora.

NEOČEKIVAN PAD /

Nova lista šokirala regiju: Jedna zemlja pala je najniže dosad po indeksu korupcije, a prvi put je i iza BiH

Što se s drugima?

U Slovačkoj je, prema izvješću, zabilježeno pogoršanje u svim analiziranim područjima pod vladom premijera Roberta Fica. Slični trendovi navode se i za Bugarsku, dok Mađarska, pod vodstvom Viktora Orbána, i dalje donosi restriktivne zakone bez promjena u smjeru politike.

Kao države u kojima dolazi do djelomičnog pogoršanja izdvojene su Belgija, Danska, Francuska, Njemačka i Švedska, piše The Guardian.

Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Španjolska označene su kao države bez većih promjena, a u toj skupini je i Poljska, gdje vlada premijera Donalda Tuska pokušava obnoviti neovisnost pravosuđa. Kao jedina država s vidljivim napretkom navodi se Latvija.

USKOK U AKCIJI /

Otkriveno gdje se nalazi Vedran Pavlek? Cure detalji izvlačenja novca iz Saveza

Izvješće upozorava i na slab učinak Europske komisije. Većina preporuka se ponavlja iz godine u godinu, bez konkretnih rezultata. Od analiziranih preporuka, većina nije donijela napredak, a dio pokazuje pogoršanje.

Također se bilježi pogoršanje u području djelovanja civilnog društva i nadzora vlasti, uz strože mjere prema prosvjedima u nekim državama. U Italiji je donesen zakon koji kriminalizira određene oblike prosvjeda, dok su u Mađarskoj zabranjena Pride okupljanja.

Napredak nije zabilježen ni u pravosuđu i borbi protiv korupcije, dok je u području slobode medija zabilježen ograničen pomak. Napadi na novinare povećani su u Bugarskoj, Hrvatskoj, Italiji, Nizozemskoj, a posebno u Slovačkoj.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Istraživanje Promocije plus otkriva: Što Hrvati misle o surogat majčinstvu?