"Prilazeći Singapurskoj zračnoj luci svijetle tisuće brodova", piše Maro Marušić za Dubrovački dnevnik.
Singapur, zbog veličine svog porta, već godinama nosi titulu vodećeg pomorskog središta. Grad-država je glavni posrednik između Azije i ostatka svijeta.
Prošle godine počeli su s gradnjom najveće automatizirane luke na svijetu. U ovaj ogromni projekt uložit će 14 milijardi dolara, a trebao bi biti završen do kraja 2040. godine.
Sad se već premještaju koralji jer je projekt zamišljen u moru, a najavljuju da će spasiti 80 posto tih organizama. U novoj luci moći će pristajati brodovi od 450 metara s gazom od 23 metra.
Novi terminal bit će pravo tehnološko čudo. Kontejnerskim divovima asistirat će autonomni tegljači, baš kao što će i sva vozila unutar terminala biti upravljana putem super-računala. Dostavu s obale vršit će dronovi.
Inače, pomorska industrija, izvan ovog infrastrukturnog projekta, u Singapuru zapošljava 170 tisuća radnika, čini sedam posto BDP-a i godišnje usluži preko 130 tisuća brodova.
Singapur
Na aerodromu vodopad od 40 metara
Aerodrom Changi spektakl je sam po sebi, tako da ne čudi da je više puta proglašen najboljom zračnom lukom na svijetu. Godišnje kroz nju prođe 63 milijuna putnika, a kapacitet joj je 85 milijuna.
Ipak, neobično je zelen jer je u njemu čak pola milijuna biljaka, a ima i 40 metara visok vodopad, najveći u zatvorenom prostoru na planetu.
Vožnja taksijem daleko je jeftinija nego u Dubrovniku. Udaljenost od 25 km košta oko 15 eura. Noćenje je pak puno skuplje. U centru je brutalno skupo osim ako ne iznajmite kapsulu u hostelu, a u hotelu s dvije zvjezdice na periferiji izdvojit ćete 75 eura bez doručka.
Ipak, na svakom uglu možete pojesti nešto za puno manje novca nego u Hrvatskoj. Pregršt je raznih istočnih kuhinja i za 10-15 eura može se pojesti pristojan obrok. Sa street foodom proći ćete i bolje, ali možda kasnije strada školjka.
Azijci ne poznaju europski koncept kafića, tamo gdje god sjedneš možeš jesti, oni ne izlaze u ugostiteljske objekte na pivo i slušanje muzike, hrana je uvijek motiv broj jedan. Mnogi u vlastitim kućama uopće nemaju kuhinju.
Navečer svugdje sjaje crvena svjetla. Za razliku od Amsterdama prostitutke nisu u izlozima. Na ulici vas zaskače muškarac koji vas nagovara da probate njegovu 'robu'.
Singapur
Nema žvaki na cesti jer ih se ne može ni kupiti
"Dođi unutra, pa sam biraj žensku! Vrhunske su", pozivaju.
Cijena je 80 singapurskih dolara (55 eura). Nećete se lako izvući ni uz ispriku da ste gej jer će vam tada ponuditi ladyboya, ali oni su skuplji.
Javni prijevoz je jeftin i nevjerojatno čist, jednako kao i ulice. Nemoguće je naći papirić na cesti i to ne zato što su ekološki osviješteni nego su im kazne enormne.
Pušenje je strogo zabranjeno, osim na strogo određenim lokacijama. Ako vas uhvate kazna je 200 dolara.
U javnom prijevozu ne smije se piti i jesti. Kazna je do 500 dolara.
Zabranjeno je sviranje instrumenata na ulici, a ako se spojite na nečiji tuđi wi-fi možete čak završiti u zatvoru do tri godine.
Žvakaće gume nemoguće je kupiti, zato ulice i jesu tako čiste, a strogo se zabranjuje i njihovo švercanje.
Prodaja alkohola je zabranjena u večernjim satima. Ako u supermarketu iza 22 sata poželite kupiti pivo, nećete moći.
Ne smije se ni hraniti golubove, jer riskirate 500 dolara kazne, a ako ne potegnete vodu u javnom WC-u i budete uhvaćeni na djelu, mogu vas oglobiti s 1000 dolara, a ista kazna je i ako hodate goli u svojoj vlastitoj kući.
Što se tiče krijumčarenja droge ne treba posebno napominjati da su propisane čak i smrtne kazne.
Zabranjeni su homoseksualni brakovi, a ne smije se ni prosvjedovati. Mediji su pod kontrolom vlasti, i u godišnjim izborima slobode svjetskih medija u pravilu su debelo u donjem dijelu ljestvice.
Singapur
Na papiru demokracija, u zbilji jednostranačka vladavina
Centar Singapura pun je prekrasnih nebodera po čijim fasadama raste pregršt tropskih biljaka. Neboderi su prava remek djela.
Singapur su tijekom britanske vladavine naseljavali Kinezi što Malezijcima nije bilo najdraže, pa su nakon osamostaljenja od Ujedinjenog Kraljevstva odlučili izbaciti Singapur iz svoje države. To se dogodilo 1965. godine.
Obično države ratuju kako bi proširile teritorij, a Malezija je učinila upravo suprotno. Izbacila je dio za koji je smatrala da joj ne treba.
Singapur je na papiru demokracija, ali u praksi je riječ o jednostranačkoj vladavini. Nerijetko opozicijski čelnici završe s bankrotom, što je klasična namještaljka.
"S jedne strane ekonomski bogat, a s druge nema slobode. Sterilan grad pun para, ali bez duše. Baš ono čemu posljednjih godina stremi čitava zapadna hemisfera. A znamo kako takve priče završe, dovoljno se sjetiti Rimskog carstva ili Inka. Urušavanjem iznutra", piše Maro Marušić za Dubrovački dnevnik.
POGLEDAJTE VIDEO: Što kad bi, kao u Singapuru, necijepljeni sami plaćali liječenje od COVID-a? Direkt donosi 6-znamenkaste cifre troškova
