Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni red za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om u drugoj polovini ove godine, izjavio je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Mislim da je to moguće. Kada gledamo ukupno jako dobre odnose koje sada imamo sa Slovenijom, to bi bio sjajajan scenarij da se tako nešto dogodi baš za vrijeme slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a”, izjavio je Plenković novinarima.
On je o ulasku Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson.
I prethodna i aktualna Europska komisija potvrdile su da je Hrvatska ispunila sve tehničke kriterije za ulazak u šengenski prostor i sada je na državama članicama, odnosno Vijeću EU-a da o tome donesu političku odluku.
Na pitanje očekuje li poteškoće od pojedinih članica, Plenković je rekao da je Hrvatska kroz dijalog sa svojim partnerima uspjela pokazati da je uspjela ispuniti sve kriterije.
“Mislim da smo sada u situaciji da idemo prema odluci Vijeća koja će biti pozitivna”, rekao je.
Nova strategija šengenskog područja
Komisija je najavila da će 2. lipnja objaviti novu strategiju za šengenski prostor i dva zakonodavna prijedloga za promjenu šengenskog evaluacijskog sustava i šengenskog informacijskog sustava.
Što se tiče drugog hrvatskog strateškog cilja, ulaska u eurozonu, Plenković je rekao da se o tome razgovaa s izvršnim potpredsjednikom Valdisom Dombrovskisom i da bi ubrzo mogla ostvariti i taj cilj.
"Vjerujem da ćemo uspjeti postati članica eurozone u sljedeće dvije godine", rekao je.
S Michelom je Plenković razgovarao i o stanju na jugoistoku Europe, posebno u Bosni i Hercegovini. Premijer je rekao da Hrvatska podržava europske ambicije svojih susjeda, a što se tiče BiH istaknuo je potrebu promjene izbornog zakona koji bi omogućio održavanje parlamentarnih izbora u toj zemlji sljedeće godine i koji bi bio pravedan za sva tri konstitutivna naroda i ostale građane.
Plenković i Michel su osudili potez bjeloruskih vlasti, koje su prisilile zrakoplov Ryanaira na letu iz Atene u Vilnius da prisilno sleti u Minsk i iz njega izvukli bjeloruskog oporbenog aktivista i njegovu djevojku.
