Nakon navodnih uplitanja u američke izbore 2016. godine te nedavne agresije na Ukrajinu, kontrole cijena nafte i pripajanja Krima 2014. godine, čini se da je Venezuela moguće sljedeće mjesto na kojemu će Rusije pokazati protivljenje i nesuglasje sa službenom politikom neke zemlje te mjesto gdje bi se mogla dogoditi sljedeća transgresija Vladimira Putina, stoji u analizi objavljenoj u McGill Journal of Political Studies.
Situacija u toj južnoameričkoj zemlji je u pravom kaosu. U posljednjih nekoliko godina, Venezuelanci su se suočili s teškim ekonomskim i političkim okolnostima, koje uključuju i hiperinflaciju, nestašicu hrane i lijekova te nestanak struje.
Kriza vodstva u Venezueli
Do sada je iz Venezuele pobjeglo tri milijuna ljudi, a očekuje se da će taj broj do kraja 2019. dosegnuti 5,3 milijuna, što znači da će jedan od šest Venezuelanaca emigrirati. Također, trenutno postoji i kriza vodstva. Sadašnji predsjednik Nicolás Maduro odupire se pozivima međunarodne zajednice da podnese ostavku, a prije tri tjedna, vođa opozicije Juan Guaidó proglasio se privremenim predsjednikom Venezuele.
Maduro odlučno odbija odustati od predsjedničkog mjesta i čini se da se njegov stav neće promijeniti budući da vojska podržava njegov režim. Nekoliko je razloga zbog kojih vojska podržava Madura, piše McGill Journal of Political Studies. Naime, oružane snage imaju brojne privilegije te primaju mito, a visoko vojno zapovjedništvo je uključeno u krijumčarenje narkotika i boji se kaznenog progona ako vođa koji je podržao njihove nezakonite aktivnosti izgubi vlast.
Međutim, unatoč većinskoj lojalnosti vojske Maduru, čak 50 zemalja, uključujući SAD i tipično apolitični Vatikan, priznale su Guiada kao legitimnog privremenog predsjednika Venezuele.
Rusija podržava Madura
Ne čudi, piše McGill Journal, što je Rusija među zemljama koje i dalje priznaju Madura kao legitimnog šefa Venezuele koja je u kaosu i čija je budućnost nesigurna. S obzirom na to, postavlja se pitanje kako se Rusija uspjela uključiti u unutarnje poslove južnoameričke zemlje i kakve koristi ima od tog uključivanja u inat Sjedinjenim Državama?
Nedavno je predsjednik Donald Trump nametnuo je sankcije na venezuelansku naftu, zabranivši američkim tvrtkama i pojedincima poslovanje s državnom naftnom tvrtkom Petróleos de Venezuela, koja se obično naziva Pdvsa. Posljedice takvog embarga za Venezuelu su ogromne i mogle bi bi značiti pad ekonomije Venezuele za 26 posto.
U takvom teškom trenutku, Vladimir Putin može uletjeti kao spasitelj Madura. Tvrtka Rosneft, koju vodi ruska vlada, pristala je nastaviti s opskrbljivanjem Pdvsa naftnim proizvodima koji su joj potrebni za nastavak svakodnevnih operacija. Unatoč gubitku pristupa međunarodnom bankarskom sustavu, Pdvsa je javno izjavila da je osigurala zalihu benzina do kraja ožujka.
Uske veze Rusije i Venezuele
Prema McGill Journal of Political Studies, Putin je nevjerojatno zainteresiran za Venezuelu. Nastojao je proširiti globalni utjecaj Rusije od njegova uspona na vlast 2000. godine, a ta politika je dovela do toga da dvije zemlje imaju bliske financijske i političke veze. Venezuela duguje Rusiji i dosta novca, konkretnije, oko 3,5 milijardi dolara.
Prije samo tjedan ili dva, Boeing 777 sa 400 sjedala poletio je ravno iz Caracasa u Moskvu, a na letu nije bio nitko osim posade zrakoplova. Neimenovani izvori iz venezuelanske monetarne vlasti tvrde da je avion bio napunjen s 20 tona zlata, vrijednog 800 milijuna dolara. Osim toga, venezuelanska vojska je u velikoj mjeri opremljena ruskim oružjem, a postoje i planovi da proizvođač AK-47 Kalašnjikova otvori tvornicu u Venezueli.
Na taj način Putin će "ubiti dvije ptice jednim kamenom": brani saveznika iz Južne Amerike te čuva kredibilitet u očima svojih saveznika, a istodobno antagonizira Sjedinjene Države. Kao što Rusija ima Ukrajinu kao zapadnog saveznika na svom pragu, Venezuela je Ukrajina za SAD. Ako se situacija u Venezueli pogorša i Maduro bude smijenjen, doći će do snažnih domaćih posljedica za Putina, a zapadni će svijet dobiti tu bitku. Međutim, pita se McGill Journal of Political Studies, hoće li dobiti i rat?
