"Evo vidite, nema razloga za kontroverze: tu je 11 dizala", kaže tehnički direktor Guillermo Campos pokazujući novinarima AFP-a ogromnu građevinu, visoku 180 metara.
Neboder, koji broji 54 kata, sastoji se od dvije zgrade, koje su na vrhu spojene obrnutom piramidom u kojoj se nalazi olimpijski bazen, kojeg tek treba popločati. Zasad je prodano 35% od 269 izgrađenih stanova, a Campos je uvjeren da će interes za kupovinu iskazati Rusi, Alžirci i Britanci, unatoč paprenim cijenama. Naime, studio košta 300.000 eura, a najskuplji su dupleksi od 3 milijuna eura.
Iako Campos tvrdi da nema razloga za kontroverze, priča o najvišem neboderu u Europskoj uniji nije bajna. Štoviše, neboder Intempo je postao simbolom krize i bankarskog nemara koji je naposlijetku doveo do pucanja nekretninskog mjehura u Španjolskoj.
Naime, potpuno nevjerojatno, barem po tvrdnjama Guardiana, investitorica projekta Olga Urbana uložila je u projekt 3.100 eura kapitala, a banka Caixa Galicia joj je dala 93 milijuna eura kredita! Radovi su počeli 2007. godine, a zgrada je trebala biti otvorena 2009. godine. No, došlo je do krize, a građevinari su ostali navodno bez 1,3 milijuna eura neplaćenih radova. Kredit je potom u prosincu 2012. preuzeo Sareb (Sociedad de Gestión de Activos de la Restructuración Bancaria), poznat i kao "loša banka", koja je stvorena kako bi konsolidirala španjolske toksične kredite. To preuzimanje moglo bi sad komplicirati 'titanski zadatak' prodaje preostalih slobodnih stanova.
No, gradske vlasti u Benidormu nisu zabrinute zbog zgrade koja je dovršena 94% i koja bi mogla ostati prazna na službenom otvaranju u 2014. godini.
"Nije to važno... Ovdje, razvoj grada slijedi plan koji je postavljen prije 50 godina", kaže glavni gradski arhitekt Jose Luis Camarasa. "To što je Benidorm izgradio u 50 godina, 30.000 domova, to neki gradovi izgrade u jednoj godini", kaže Camarasa.
Benidorm, koji je prije 50 godina bio ribarsko selo, danas je grad kojim dominiraju neboderi, fast food barovi, klubovi i kafići u koje Europljani dolaze na jeftini odmor i provod. Čini se da gradske vlasti ne brinu upozorenja španjolskog Greenpeacea i ostalih ekoloških udruga o utjecaju koje će koncentriranje tolikog broja ljudi na jednom mjestu imati na okoliš.
"Benidrom je dragulj u kruni", uvjeren je arhitekt Camarasa.
