Ljetna sezona u Crnoj Gori je propala, piše Kurir i dodaje da gostiju ima kao da je predsezona, da su lokali prazni cijene ležaljki za bogataše. Prema službenim podacima Turističke organizacije Budve od Jaza do Buljarice ljetuje 29.707 turista, što je za petinu manje nego lani u istom periodu.
U privatnom smještaju, kako je Vijestima rečeno u TO Budva, odmara 15.750 gostiju, ili za 32 posto manje nego sredinom srpnja prošle godine, dok je u hotelima zabilježeno 12.984 turista - sedam posto manje nego lani. Od ukupnog broja gostiju, 3130 je iz Rusije, 2275 iz Ukrajine, 4587 iz Srbije, dok je 1437 iz Bosne i Hercegovine.
"Očekivanja da ćemo nadomjestiti rusko i ukrajinsko tržište u sljedećih godinu-dvije, krajnje su neozbiljna", upozorava Član Udruženja ugostitelja Budve, hotelijer Ivan Ivanović.
Razlozi loše posjećenosti
Budva se godinama suočava s brojnim problemima koji su doveli do loše sezone: od loše, gotovo nepostojeće strategije razvoja turizma, nejasnog koncepta želi li biti elitna ili destinacija masovnog turizma, grad provoda ili mjesto za odmor, pa do toga da ove godine puno košta oslanjanje na pojedina tržišta, istočno i regionalno.
Turistički razlozi vjeruju da su razlozi loše popunjenosti privatnog i hotelskog smještaja odsustvo ukrajinskih i ruskih gostiju, kao i turista iz regije. Njihov nedostatak nije nadomješten s drugih tržišta. Član Udruženja ugostitelja Budve, hotelijer Ivan Ivanović rekao je Vijestima da je sezona ispod svakog očekivanja. Kaže da su brojni razlozi za to te misli da su bili previše optimistični s obzirom na jako dobru posjećenost u predsezoni.
"U tom periodu imali smo veliki broj turista iz Skandinavije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije… Ali morali smo znati da su to gosti koji tradicionalno vole dolaziti u predsezoni i rijetko ljetuju u ovom periodu. Mislim da je svaka izjava turističkih radnika kako iz Ministarstva turizma, tako i iz Nacionalne turističke organizacije - da ćemo nadomjestiti rusko i ukrajinsko tržište u narednih godinu-dvije, krajnje neozbiljna. Jer, generalno, strategija ili nepostojanje iste, da se baziramo na ta tržišta, sada je najbolji dokaz da je bila krajnje pogrešna”, naglasio je Ivanović.
"O privatnom smještaju da ne govorim, koji se u ovom periodu 'punio' uglavnom gostima s istočnog i tržišta regije koje je također podbacilo, posebno Srbija. Tako da nam na naplatu dolazi sve ono što smo radili zadnjih godina, odnosno nepostojanje neke ozbiljne strategije kako nadomjestiti nedostatak određenog tržišta", dodao je on.
Sve kraća sezona
Direktorica Udruženja izdavatelja privatnog smještaja u Crnoj Gori, Branka Džoganović, kaže da je samoj špici turističke sezone popunjenost kapaciteta privatnog smeštaja trenutno oko 30 posto.
"Značajniji broj gostiju, na osnovi potvrđenih rezervacija, očekuje se do 20. srpnja. Uglavnom su to gosti iz regije i dijaspore. Također, imamo uvijek i određeni broj gostiju koji dolaze bez rezervacije i najave. U odnosu na najave koje smo imali tijekom pripremnog perioda, osjetno je slabija popunjenost kapaciteta, što je bilo evidentno već tijekom svibnja i to je trebalo biti signal da moramo nešto napraviti. Ali, mi još djelujemo stihijski, neorganizirano na lokalnom nivou i to svake godine plaćamo sve kraćom sezonom. Ovo se ne odnosi samo na Budvu, već manje-više na sve općine", istaknula je.
Dodala je da su se u ožujku pojavile informacije o problemima u zračnom prometu zbog kojih je otkazano na tisuće letova, što je "stvaralo velike probleme pojedinim gostima i jasno je da ne možemo računati na značajan broj turista koji će stići avionom".
"To se odrazilo i na slabiju potražnju za iznajmljenim vozilima. S obzirom na visoke cijene goriva na koje ne možemo utjecati, bilo je potrebno, na nivou grada, kreirati i reklamirati set pogodnosti za goste – povoljniju cijenu parkinga, povoljniju cijenu prijevoza za plažu, jer znamo da gosti iz regije i dijaspore uglavnom dolaze na plažu, povoljnija cijena za autobuse koji dovoze organizirane grupe. Cijena prolaska kroz Sozinu, autocestom, mogla se korigirati... Povećane su cijene karata za trajekt, nisu dobre slike loše kontroliranih dnevnih gužvi", naglasila je.
Pitanje odgovornosti
Upozorila je da ne može privatni smještaj, jedini s povoljnom cijenom, napraviti da destinacija bude pristupačna. Svi moraju biti svjesni svoje odgovornosti i dati doprinos.
"Uvijek je vidljivije i ima jači odjek ono što je preskupo na destinaciji. Dio ponude koji je realan i pristupačan mora naći način da bude vidljiviji i dostupniji - neće nitko slikati račun za ležaljke koje je platio 10 eura ili 15 eura, ali one od 30 eura ili 50 eura hoće. Račun večere od 20-ak eura neće, ali piva od 5 eura hoće... ", ističe Branka Džoganović.
Visoke cijene u Srbiji
Kurir piše i da je prošlog mjeseca jedna Beograđanka ostala šokirana kada je na 'beogradskom moru' Adi Ciganliji u Srbiji ispred jednog kafića ugledala natpis na kojem je pisalo da je cijena jedne ležaljke 1000 dinara.
U jednom drugom kafiću cijena ležaljke iznosi 2000 dinara. U pitanju je tzv. krevet na plaži. Prošle godine je cijena ležaljke u tom istom kafiću bila 1000 dinara, a uz to su ljudi dobivali i piće.
Kako se čini, u ovoj sezoni su cijene duplo skočile. Usporedbe radi, na bazenu "Tašmajdan" cijena ležaljke je 200 dinara, a komplet sa dvije ležaljke, suncobranom i stolčićem je 500 dinara. Na bazenima "25.maj" je situacija slična, pa ovaj komplet košta 400 dinara.
U jagodinskom "Akva parku" za ležaljku treba izdvojiti svega 100 dinara, dok je ona sa suncobranom 200 dinara.
