Tehnološki stručnjaci koji rade na razvoju umjetne inteligencije (UI) još prije jednog desetljeća primijetili su jedan zanimljiv fenomen. Naime, UI računalni modeli veoma često u razgovorima s programerima i korisnicima ne govore istinu, a vrlo često i izmišljaju činjenice.
Tako su korisnici online 'jezičnih UI' (language based AI) modela primijetili da, na primjer, na pitanje korisnika koju dobru knjigu znanstvene fantastike pročitati, umjetna inteligencija ponudi nekoliko stvarnih knjiga, dok ostale knjige i autore jednostavno - izmisli.
Da li nam UI već sada laže?
Također, ovdje se ne radi o slučajevima u kojima računalni UI softver pogriješi ime knjige ili autora. Upravo suprotno - UI je toliko vješt da čak može i 'prepričati' zaplet knjige koju je upravo izmislio. Stručnjaci ovo nazivaju 'digitalnom halucinacijom', a razlozi i dalje nisu sasvim jasni. Neki od stručnjaka smatraju upravo ovaj fenomen dokazom prave inteligencije UI modela - njenu sposobnost da kognitivno dođe do proizvoljnih podataka vezanih za neko područje, te da te (neistinite) podatke predstavi na isti način kao i one točne. Stručnjaci za lingvistiku i jezike, pak, smatraju da je odlika svakog naprednijeg jezičnog sistema postojanje neistina ili nekoliko termina za istu stvar. U ovome UI programi jednostavno - oponašaju ljude.
UI koji detektira drugi UI
Kompanije već rade na softverima za umjetnu inteligenciju koji će detektirati tekstove, slike i video koje je stvorila druga umjetna inteligencija. Znanstvenici sa sveučilišta u Tel Avivu su tako stvorili softver koji može izmjeriti mikro-pokrete mišića na čovjekovu licu kada govori na snimci. Lažni video zapisi generirani putem UI (za sada) nemaju ovakve karakteristike, ali je samo pitanje vremena kada će umjetna inteligencija i to 'naučiti'. Softveri za 'detekciju umjetne inteligencije' su za sada uspješni u oko 55 do 70 posto slučajeva, što ostavlja nekih 30 posto 'lažnih' sadržaja.
'Stable Diffusion' , jedan od novijih UI modela, ima izuzeto izraženu 'maštu' prilikom generiranja slika, pa tako može stvoriti izmišljene predjele, ljude i događaje na kojima bi mu pozavidjeli i najbolji umjetnici. Naravno, što više korisnika koristi neki UI model, to on postaje sve bolji i 'točnije' može odgovoriti na zahtjeve korisnika. Također, i dalje se događa da jezički-bazirani UI modeli daleko bolje i točnije 'razgovaraju' na engleskom nego li na drugim jezicima - budući i da je najviše materijala na kojem 'uče' napisan na engleskom.
Umjetnica Marija Komarac, muralistica, navodi da će se prava umjetnost koju stvori čovjek uvijek razlikovati od one iz računala:
"To je dosta široka tema, ali recimo da sam osobno kao umjetnica mšljenja da koliko umjetna inteligencija doprinosi, toliko i oduzima umjetnosti. Cilj stvaralaštva izmđu ostalog jest i da inspirira, a teško je reći da u današnje vrijeme možete pokrenuti ljude koji imaju 'laka rješenja' u kući. Mada, ipak, nagon za stvaralaštvom je nešto što se ne rješava klikom na dugme", objašnjava Komarac.
"Zabrinuti smo pojavom strojeva koje besprijekorno kopiraju sve što postoji, ali, dajem prostora optimizmu. To vam je kao formula majčinog mlijeka - iskopiran je kompletan sastav vitamina, samo nikada imunološki faktor koji majka djetetu daje kroz dojenje. Tako ja vidim umjetnost nasuprot umjetnoj inteligenciji".
