Skladišta plina u Europskoj uniji u četvrtak su dostigla svoj povijesni maksimum. Naime, zalihe su se popunile puno prije početka sezone grijanja što je u skladu s politikom Bruxellesa jer se EU nastavlja udaljavati od energetske ovisnosti o Rusiji, piše Politico.
Ta odluka ostavlja Kremlj u problemu zbog sve većih rupa u ruskom državnom proračunu. Prema podacima, u četvrtak su skladišta plina u zemljama članicama popunjena 90,12 posto što znači da su brzo premašila cilj od 90 posto popunjenosti koji Bruxelles zakonski mora ispuniti do studenog.
"Potvrda da smo ispunili naše zahtjeve za skladištenje plina prije roka naglašava da je EU dobro pripremljena za zimu i to će pomoći u daljnjoj stabilizaciji tržišta u nadolazećim mjesecima", rekla je povjerenica Unije za energetiku Kadri Simson.
"Energetsko tržište EU-a u puno je stabilnijem položaju nego što je bilo u ovo doba prošle godine", dodala je, pa priznala da smo "posljednjih tjedana vidjeli da je tržište plina i dalje osjetljivo" te da će ga Komisija nastaviti pratiti kako dolazi hladnije vrijeme.
EU će moći ispuniti cilj do 2027. godine
Ova vijest može se protumačiti i kao vijest o uspjehu EU-a u oslobađanju od ovisnosti o plinu iz ruskih plinovoda, jer je Unija prije ruske invazije na Ukrajinu čak 40 posto svojih potreba za prirodnim plinom zadovoljavala uvozom iz Rusije. U tom razdobolju, Moskva je smanjivala broj kupaca iz EU pa se prebacivala na druge dobavljače. Smanjivala je i količinu plina koje u Uniju stižu preko Ukrajine.
Na to je Europska Unija odgovorila prebacivanjem na druge dobavljače i smanjenjem potražnje.
Udio ruskog plina pao je na 23,6 posto u EU u prvih osam mjeseci 2022., a ove godine pao je na samo 8,4 posto. Upravo zbog toga, članice Unije mogu ispuniti cilj pa do 2027. godine u potpunosti prekinuti uvoz ruskog plina.
"Ovo je definitivno priča o uspjehu", rekao je Giovanni Sgaravatti, istraživački analitičar briselskog think-tanka Bruegel, "za Komisiju, za energetsko tržište, ali još više za vlade država članica koje su prilično dobro reagirale na zamjenu ogromnih količina ruskog plina u razdoblju od godine dana."
Ruski je plin uglavnom zamijenjen uvozom iz SAD-a, Norveške, Azerbajdžana i drugih, čime su cijene dramatično pale u odnosu na njihov vrhunac 2022. godine. Nizozemski TTF indeks cijena plina koji je prošle godine u kolovozu dosegnuo razinu od 320 eura po megavat satu, ovog se tjedna kreće na razini od oko 38 eura.
I dalje je cijena visoka
Međutim, cijena plina i dalje je viša nego prije rata, kada je iznosila oko 20 eura po megavat satu, što je značilo veće račune za kućanstva i manju produktivnost za europsku industriju.
"Veleprodajne cijene plina mogle bi biti značajno niže nego prije godinu dana kada je tržište zahvatio Nord Stream koji se gasi, ali su i dalje osjetno skuplje od povijesnih cijena plina u prošlom desetljeću", rekao je Tom Marzec-Manser, voditelj plinske analitike, u tvrtki za analizu tržišta ICIS.
"Činjenica da su europska skladišta gotovo puna ranije nego što je uobičajeno - obično dosegnu ovu razinu oko listopada - ne znači nužno da će cijena još pasti, nažalost. Cijenu plinu održava i mogućnost da ova zima bude hladnija od prosjeka", dodao je Marzec-Manser.
Analitičari očekuju da će ovo biti posljednja zima u kojoj su nestašice plina ozbiljan problem, s obzirom na to da bi povećani proizvodni kapacitet LNG-a od dobavljača iz Katara i SAD-a trebao biti dostupan sredinom 2024. godine.
Obični građani će se naći u problemu
Međutim, brojne srednjoeuropske zemlje, posebice Austrija, još uvijek se oslanjaju na ruski uvoz koji se šalje cjevovodima preko Ukrajine. Kijev je dao do znanja da ne namjerava ponovno pregovarati o tranzitnom ugovoru koji ističe krajem sljedeće godine.
Gubitak najpouzdanijih europskih kupaca bio je veliki udarac za Kremlj: prihodi od izvoza energije pali su 41 posto u prvih sedam mjeseci ove godine, objavilo je rusko ministarstvo financija. U međuvremenu, rubalj je dosegao najnižu razinu u posljednjih 16 mjeseci.
Sve to, dovelo je do toga da je Rusiji teže nastaviti održavati svoje izolirano gospodarstvo, isplaćivati plaće svojim vojnicima i kupovati oružje iz inozemstva. Prema Natashi Kuhrt, višoj predavačici na King's Collegeu u Londonu, "na kraju će vlada dati prioritet vojnoj potrošnji", dok će ekonomske nevolje uglavnom "značiti teškoće" za mnoge obične građane.
U međuvremenu, moskovska istraživačka tvrtka objavila je u srijedu anketu u kojoj je sudjelovalo 3500 Rusa prema kojoj gotovo svaki peti mora smanjiti potrošnju na hranu i osnovne potrepštine kako bi uštedio novac.
