Ruski dronovi i agenti izvode napade diljem zemalja NATO-a, a Europa sada radi ono što bi se prije samo nekoliko godina činilo nezamislivim: planira kako uzvratiti udarac.

Ideje se kreću od zajedničkih ofenzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije, preko bržeg i koordiniranijeg pripisivanja hibridnih napada brzim upiranjem prsta u Moskvu, do iznenadnih vojnih vježbi pod vodstvom NATO-a, prema riječima dva visoka europska vladina dužnosnika i tri diplomata EU-a.

"Rusi stalno testiraju granice - kakav je odgovor, koliko daleko možemo ići?", primijetila je latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu.

"Potreban je proaktivniji odgovor", rekla je za Politico i dodala: "I ne šalje se signal pričom - već djelovanjem."

Ruski dronovi su posljednjih tjedana i mjeseci letjeli iznad Poljske i Rumunjske, dok su misteriozni dronovi uzrokovali kaos u zračnim lukama i vojnim bazama diljem kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih zrakoplova i ratnih brodova te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj vezi koja prevozi vojnu pomoć Ukrajini.

Koliko će se tolerirati?

"Sveukupno, Europa i savez moraju se zapitati koliko dugo smo spremni tolerirati ovu vrstu hibridnog ratovanja... i trebamo li razmisliti o tome da i sami postanemo aktivniji u ovom području", rekao je prošli tjedan za Welt TV njemački državni tajnik za obranu Florian Hahn.

'KAMPANJA IZLUĐIVANJA' /

Što Rusi žele? 'Upadi u europski zračni prostor nisu slučajnost, postoji obrazac!'

Hibridni napadi nisu ništa novo. Rusija je posljednjih godina slala ubojice da ubiju političke neprijatelje u Velikoj Britaniji, optužena je za dizanje u zrak skladišta oružja u srednjoj Europi, pokušala je destabilizirati EU financiranjem krajnje desničarskih političkih stranaka, sudjelovala je u ratu na društvenim mrežama i pokušala preokrenuti izbore u zemljama poput Rumunjske i Moldavije.

No, sami razmjeri i učestalost trenutnih napada su bez presedana. Globsec, istraživački centar sa sjedištem u Pragu, izračunao je da je  između siječnja i srpnja u Europi, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, izvršeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada od strane ljudi povezanih s Moskvom.

"Današnji svijet nudi puno otvoreniji - doista, moglo bi se reći kreativniji - prostor za vanjsku politiku", rekao je ruski čelnik Vladimir Putin tijekom listopadske konferencije na Valdaiju, dodajući: "Pažljivo pratimo rastuću militarizaciju Europe. Je li to samo retorika ili je vrijeme da odgovorimo?"

'KORISNI IDIOT' /

Procurio razgovor Trumpovog izaslanika i Putinovog čovjeka: 'Predsjednik će mi dati prostora da postignem dogovor'

Rusija bi mogla smatrati EU i NATO suparnicima ili čak neprijateljima - bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik šefa Vijeća sigurnosti Kremlja Dmitrij Medvedev prošlog je mjeseca rekao: "SAD su naš protivnik."

Europa ne želi rat

Međutim, Europa ne želi rat s Rusijom naoružanom nuklearnim oružjem i stoga mora smisliti kako odgovoriti na način koji će odvratiti Moskvu, ali neće prijeći nijednu crvenu liniju Kremlja koja bi mogla dovesti do otvorenog rata.

To ne znači povlačenje, prema riječima švedskog načelnika obrane, generala Michaela Claessona. „Ne možemo si dopustiti da se bojimo i da imamo veliku tjeskobu zbog eskalacije“, rekao je u intervjuu. „Moramo biti čvrsti.“

Do sada je odgovor bio jačanje obrane. Nakon što su ruski ratni dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je rekao da će pojačati savezničku obranu dronova i protuzračnu obranu na svom istočnom krilu - poziv koji je ponovila i EU.

Čak i to razbjesnjuje Moskvu.

Europljani „trebaju se bojati i drhtati poput nijemih životinja u krdu koje se tjera na klanje“, rekao je Medvedev. „Trebali bi se uprljati strahom, osjećajući svoj skori i mučni kraj.“

Prebacivanje brzina

Česte ruske provokacije mijenjaju ton u europskim prijestolnicama.

Nakon što je rasporedio 10.000 vojnika kako bi zaštitio kritičnu infrastrukturu Poljske nakon sabotaže željezničke pruge koja povezuje Varšavu i Kijev, poljski premijer Donald Tusk u petak je optužio Moskvu za sudjelovanje u "državnom terorizmu".

Nakon incidenta, šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da takve prijetnje predstavljaju "ekstremnu opasnost" za blok, tvrdeći da mora "imati snažan odgovor" na napade.

Prošli tjedan, talijanski ministar obrane Guido Crosetto oštro je kritizirao "inerciju" kontinenta suočenu s rastućim hibridnim napadima i predstavio plan od 125 stranica za uzvratni udar. U njemu je predložio osnivanje Europskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja, kibernetičkih snaga od 1500 vojnika, kao i vojnog osoblja specijaliziranog za umjetnu inteligenciju.

„Svi moraju revidirati svoje sigurnosne procedure“, dodao je u četvrtak poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski. „Rusija očito eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU.“

Hodajte u skladu s obećanjem

U praksi, zemlje bi mogle koristiti kibernetičke metode za ciljanje sustava ključnih za ruske ratne napore, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu u istočno-središnjoj Rusiji, gdje Moskva proizvodi dronove Shahed, kao i energetskih postrojenja ili vlakova koji prevoze oružje, rekao je Filip Bryjka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje na Poljskoj akademiji znanosti. „Mogli bismo napasti sustav i poremetiti njihovo funkcioniranje“, rekao je.

POGLEDAJTE VIDEO Rusija predstavila raketu neograničenog dometa, Putin poslao poruku: 'Ovo nema nitko na svijetu