Uloga zemlje koja obnaša rotirajuće predsjedništvo EU-a najvećim dijelom se odnosi na obavljanje administrativnih poslova, što uključuje predsjedanje ministarskim sastancima i organiziranje pregovora između zemalja članica i Europskog parlamenta na kojima se usuglašavaju zakonodavni prijedlozi.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. uloga zemlje koja predsjedava nije vidljiva kao nekad, jer sastancima na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice.
Osim toga, Vijećem za vanjske poslova predsjedava visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Međutim, svim ostalim formacijama Vijeća predsjedava zemlja predsjedateljica, koja ima vrlo važnu ulogu u usuglašavanju zakonodavnih prijedloga i svih odluka iz nadležnosti Vijeća.
Zbog Brexita Estonija je preuzela predsjedništvo šest mjeseci ranije nego što je prvotno planirano. Naime, u drugoj polovici ove godine trebala je predsjedavati Velika Britanija, a Estonija nakon nje u prvoj polovici 2018.
Nakon što je Velika Britanija odustala od predsjedanja sve je pomaknuto za šest mjeseci, pa će tako i Hrvatska obnašati rotirajuće predsjedništvo puno ranije od prvotnog plana - u prvoj polovici 2020.
Prema ranijim zamislima, još dok se nije ni razmišljalo da će Velika Britanija izaći iz EU-a, Hrvatska je trebala predsjedavati u drugoj polovici 2026. godine.
Estonija, najsjevernija od triju baltičkih država, koja ima 1,3 milijuna stanovnika, za svoj slogan izabrala je "Jedinstvo kroz ravnotežu".
"Vjerujemo da u Europi postoji široki konsenzus da možemo odgovoriti na sve izazove i iskoristiti sve mogućnosti koje nam se danas nude. Moramo poticati otvorenost i gospodarstva i društva, a istodobno osigurati zaštitu i sigurnost. Naša je uloga pronaći ravnotežu između različitih pogleda, tradicija i interesa u današnjoj Europi kako bismo postigli najbolje moguće rezultate za europske građane", navodi estonska vlada.
U programu predsjedanja navode četiri prioriteta na koja će stavljati naglasak: otvoreno i inovativno europsko gospodarstvo; sigurna i zaštićena Europa; digitalna Europa i slobodan protok podataka; uključiva i održiva Europa.
Među ta četiri prioriteta, Estonci prednost daju digitalnoj Europi jer su oni već godinama predvodnici u digitalnoj tehnologiji.
Već dugi niz godina, estonska vlada održava sjednice bez tiskanih materijala, svi su u elektronskom obliku, najveći dio glavnog grada Tallinna pokriven je besplatnim bežičnim internetom, službeni dokumenti mogu se potpisivati elektronskim potpisom, recepti se kod liječnika mogu naručiti SMS-om. Na zadnjim parlamentarnim izborima, održanim prije dvije godine, trećina birača glasovala je "on line".
Tijekom predsjedanja, Estonija će organizirati 45 događaja u vezi s digitalnim temama, a 29. rujna u Tallinnu organiziraju summit čelnika EU-a, koji će biti posvećen tom području.
Estonci svoje predsjedanje žele iskoristiti i za jačanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti. U tom smislu, tijekom predsjedanja će se delegacijama dijeliti kao dar uređaj za punjenje mobitela i prijenosnih računala preko USB na javnim mjestima, a koji sprječava da ti uređaji budu zaraženi virusima ili eventualni gubitak podataka. Taj uređaj neformalno nazivaju "USB kondom".
Uoči službenog početka predsjedništva, u četvratak i petak u Tallinnu su boravili predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sa svim povjerenicima te predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Zemlje predsjedateljice u takvim prigodama se obično žele predstaviti sa svojom tradicionalnom glazbom, no Estonci su se predstavili s "metalcima". Jedan od izvođača na svečanom koncertu u četvrtak navečer bila je heavy metal grupa Metsatoll, koja je izvela tri pjesme.
"Koncert je bio poseban, ali bučan", bio je komentar predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera.
