Širom regije građani se, nakon životnog standarda, gotovo po pravilu, najviše žale na stanje u zdravstvu. Iako je tijekom posljednjih desetljeća zdravstveni sustav, pogotovo u Hrvatskoj, velikim dijelom dostigao 'moderne standarde', problema ima i dalje. Previše, ako pitamo pacijente.
U Srbiji se također godinama ulaže u modernizaciju Kliničkih centara i lokalnih domova zdravlja, ali je opći dojam javnosti da je sve 'presporo'. Ono na što se pacijenti u Srbiji, ali i u Crnoj Gori, BiH i Sjevernoj Makedoniji najčešće žale je nedostupnost brzog liječenja teških oboljenja, duge liste čekanja na operacije (pogotovo srca i krvnih sudova), te uplitanje politike u kadrovsku politiku u zdravstvu.
Domovi zdravlja postali 'stranački plijen'
U manjim mjestima u Srbiji su, gotovo po pravilu, domovi zdravlja postali 'stranački plijen', gdje se zapošljavaju 'zaslužni za svoju stranku', pa se događa da među zaposlenima imate isti broj medicinskog i nemedicinskog osoblja. Također, ono što je veoma primjetno je i da je ogroman broj liječnika (na prvom mjestu u Srpskoj naprednoj stranci, ali ne zaostaju ni druge stranke) na političkim funkcijama, te se samo djelomično bave svojim osnovnim zanimanjem.
Već smo pisali o nedavnom slučaju potencijalnog akušerskog nasilja u Zdravstvenom centru u Vranju, u čije se rješavanje osobno uključio čak i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Iako je tada rukovodstvo Vranjskog Zdravstvenog centra, pred predsjednikom države, obećavalo rješenje ovog slučaja u najkraćem roku, od toga - nije bilo ništa. Vaš novinar je poslao čak pet email poruka s pitanjima, a ni na jedan nisu odgovorili ni upravnica Bolnice u Vranju Dr Nataša Stojiljković, niti direktor ZC Vranje dr Saša Đorđević.
Goran Jovanović, kolumnista i novinar, već godinama prati stanje u srpskom zdravstvu:
"Nije ni čudo što Vam nisu odgovorili na mail - ipak je to 'SNS', počinje razgovor Jovanović. "Vranje je već dugo 'na tapeti' zbog velikog broja pritužbi pacijenata. Već sam govorio za vaš medij o velikom broju 'selfi doktorica' u ZC Vranje, evo, ukucajte na Instagramu ili Facebooku, i sami se uvjerite kako liječnice, a sve češće i liječnici, stavljaju slike i video zapise s radnog mjesta, umjesto da primaju pacijente".
Zbog ovoga, sve veći broj mladih liječnika gleda prema zemljama EU kako bi došli do posla u struci. "Završio sam prošle godine medicinu u Beogradu, radio sam malo u jednoj apoteci, ali nema šanse da dobijem posao bez 'veze' u SNS'", priča mladi liječnik iz Vranja, moleći uz to da 'ne pišemo ime'. "Moja kći je diplomirala u Nišu s desetkama, ali nema šanse da dobije posao ovdje, zna se kako to ide", priča nam jedna Vranjanka, koja također moli da ne objavimo njezino ime 'jer znate kako su ovdje liječnici osvetoljubivi".
Oko 500 liječnika godišnje napusti Srbiju, od čega je oko 200 specijalista s iskustvom
Prema istraživanjima od prije dvije godine, oko 500 liječnika godišnje napusti Srbiju, od čega je oko 200 specijalista s iskustvom. Podaci od prošle godine govore da je BiH napustilo čak 162 liječnika i drugog medicinskog osoblja s iskustvom. Slično je i u Crnoj Gori - oko 150 liječnika je krenulo prema zemljama EU u potrazi za većim plaćama i stručnim usavršavanjem. Naravno, ovo je samo zvanična statistika - prava brojka je daleko veća. U svim zemljama Balkana već godinama postoje brojne agencije preko kojih liječnici, a naročito medicinske sestre, posao nalaze u Nemačkoj, Austriji i Francuskoj. Također, u posljednjih nekoliko godina za liječnike specijaliste sve je atraktivnija i Slovenija, što govori o pravom stanju u balkanskom zdravstvu.
Dr. Miodrag Stojković, genetičar i embriolog, jedan je od najpoznatijih znanstvenika u svijetu ne samo iz Srbije, već i s prostora Balkana. I dr Stojković je mišljenja da je upliv politike u zdravstvo jedan od prijelomnih trenutaka da se mladi liječnici upute prema zemljama EU:
"Glavni razlog je mogućnost stvaranja plana za sebe i potomstvo bez uvjetovanja, prinude i ponižavanja da se politički opredijele. Tamo jedino pitaju: što znaš da radiš?", navodi dr Stojković. "U Srbiji je sve politizirano, i sve dok je tako, jedino podobni su istaknuti, dok kvaliteta i znanje stručnjaka, nažalost, postaju sporedne vrijednosti".
Očigledno da se problem stranačkog zdravstva i 'selfi liječnica' mora rješavati - istovremeno. Naravno, liječnica ili medicinska sestra koja je posao u državnoj zdravstvenoj ustanovi dobila političkim vezama i 'preko stranke', svakako smatra da će i dalje imati 'zaštitu' rukovodstava - koje je također na tom mjestu politički. Pa zašto onda i da se ne stavi neku selfi fotografiju iz ordinacije ili čak operacijske sale? Pacijenti su, ionako, već godinama navikli da čekaju.
