Riječ je o problemu više od 25.000 državljana republika nekadašnje SFRJ koji su bili "izbrisani" prilikom slovenskog osamostaljivanja jer su odstranjeni iz popisa stanovništva, čime se izgubili domicil u Sloveniji te sva socijalna i radna prava pretrpjevši tako realno materijalnu štetu koja se današnjom odlukom treba na odgovarajući način kompenzirati, piše HRT.
Pojedinačne odštete kreću se od 37.000-70.000 eura i više su od kompenzacija predviđenih slovenskim zakonom o odšteti za "izbrisane neslovence".
Svojom presudom prije godinu i pol dana ECHR je tužiteljima iz slučaja "Kurić i ostali" dao za pravo i dodijelio nematerijalnu odštetu za pretrpljeni gubitak statusa od po 20.000 eura, a Sloveniji naložio izradu sheme za odštete odnosno kompenzacije izbrisanima.
Slovenski ministar za unutarnje poslove Gregor Virant izjavio je, komentirajući presudu Europskog suda za ljudska prava, da je njome zadovoljan i da je u presudi implicitno potvrđeno da je Slovenija na pravom putu da riješi problem izbrisanih jer se već prihvaćenim zakonom obvezala na isplatu materijalne štete izbrisanima, u paušalnom iznosu po 50 eura za svaki mjesec u kojemu su "izbrisani" bili bez statusa jer su izgubili pravo domicila u Sloveniji na temelju 1992. godine prihvaćenog zakona koji je slovenski ustavni sud ocijenio neustavnim.
Udruge izbrisanih ocjenjuju pak da je 50 eura za svaki mjesec koje je predvidjela slovenska vlada premalo u odnosu na realnu materijalnu i nematerijalnu štetu te znatno manje u odnosu na iznose koje je u slučaju Kurić i ostali dodijelio Europski sud u Strasbourgu.
