U njemačkom glavnom gradu je demonstriralo više od 150.000 ljudi protiv mržnje, huškanja i isključivanja. To je prosvjed civilnog društva - bez glasova iz politike, piše Deutsche Welle.
U samom srcu političkog Berlina, na otvorenom prostoru između zgrade Reichstaga, sjedišta njemačkog parlamenta, zgrade u kojoj je kancelarova kancelarija, Brandenburških vrata i glavne željezničke stanice, na kišovitom i prohladnom danu se u subotu (3.3.) okupilo više od 150.000 ljudi u znak prosvjeda protiv desničarskog ekstremizma.
Organizatori su procijenili broj sudionika tokom demonstracija na oko 300.000 ljudi. Policija govori o više od 150.000. Osim toga se prosvjedovalo i u Freiburgu, Dresdenu, Nürnbergu i drugim njemačkim gradovima.
Najveći skup od početka vala prosvjeda
Ovo je bio najveći prosvjed u Njemačkoj od sredine siječnja, od početka vala prosvjeda protiv desničarskog ekstremizma i mržnje koji se održavaju širom Njemačke. Ova lavina je pokrenuta izvještavanjem istraživačkog portala "Correctiv", koji je 10. siječnja izvijestio o sastanku održanom u studenom 2023. godine na kojem su sudjelovali političari desnoradikalne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), desničarski ekstremisti, nekoliko članova Demokršćanske stranke te neki poduzetnici. Na tom sastanku se otvoreno raspravljalo o masovnim deportacijama iz Njemačke osoba s migrantskim porijekolm. Od tada, stotine tisuća ljudi izlaz na ulice.
Većina govornika na skupu u Berlinu je mlađa od 40, neki čak i od 30 godina. Jedna od najpoznatijih je bila Luisa Neubauer, predvodnica klimatskih protesta "Fridays for Future" u Njemačkoj. Ona je izrazila želju da ovaj protest bude izvor nade za široki društveni pokret protiv desničarskog ekstremizma, protiv isključivanja i nasilja. „Nada ne pada s neba. Nada je prokleto težak posao", rekla je Neubauer i dodala:
"Demokracija se ne posjeduje. Demokracija se živi", rekla je.
Demokracija tu također znači: mnogo ručno izrađenih transparenata s jasnim porukama koje su često usmjerene direktno protiv desničarsko-populističke stranke AfD. Kada su govornici na tribini govorili o više socijalnog rada, boljoj obrazovnoj politici i jačanju inicijativa protiv desničarskog ekstremizma, prisutni su pljeskali.
Poseban aplauz dobili su govornici iz istočnih njemačkih saveznih država, Brandenburga, Tirinške i Saske. Oni su opisali strahove, uznemiravanja, nasilje, ali i novu svijest građanskog društva. U ovim saveznim zemljama se ove godine održavaju pokrajinski parlamentarni izbori, i svugdje je AfD vodeća u anketama.
Prosvjedi širom Njemačke
Prosvjed u Berlinu je bio samo jedan od održanih širom Njemačke. Demonstracije se nastavljaju i danas (4.3.). Posebna pažnja usmjerena je prema događajima u istočnom dijelu Njemačke. Često su to u manjim gradovima najveći skupovi od pada Berlinskog zida 1989.
Na kraju demonstracija u Berlinu je posljednji govornik najavio da će na istom mjestu 8. lipnja ponovo biti održan veliki prosvjedni skup protiv desničarskog ekstremizma. To je dan prije europskih izbora, piše Deutsche Welle.
Njemački skupovi protiv krajnje desnice 'mogli bi postati prosvjedni pokret'
Brojni prosvjedi u Njemačkoj protiv krajnje desnog ekstremizma i stranke Alternativa za Njemačku (AfD) tijekom proteklih nekoliko tjedana mogli bi prerasti u prosvjedni pokret, rekao je njemački stručnjak.
Ključni faktor u određivanju toga je hoće li sudionici formirati saveze i složiti se oko zajedničkih ciljeva i strategija, rekao je za dpa istraživač prosvjeda Tareq Sydiq.
U Njemačkoj se tjednima održavaju skupovi protiv krajnje desnice nakon otkrića da su se ekstremisti sastali kako bi razgovarali o konceptu "remigracije", odnosno deportaciji velikog broja ljudi stranog podrijetla, čak i pod prisilom.
Među sudionicima sastanka bili su i neki zastupnici iz AfD-a, kao i oporbenih demokršćana i desničarske skupine Werteunion.
Sydiq je rekao da je iznenađen velikim prosvjedima širom zemlje samo nekoliko dana nakon otkrića.
Impresivna je i činjenica da su ljudi u ruralnim područjima također izašli na ulice, a ne samo u većim gradovima, rekao je Sydiq, istraživač u Centru za istraživanje sukoba na Sveučilištu Philipps u Marburgu koji se specijalizirao za društvene pokrete.
Prosvjedi bi se mogli oblikovati po uzoru na prosvjede iz 1990-ih koji su privukli mnoge da podrže izbjeglice, pa su imali dugoročni učinak.
Nadalje, trenutni prosvjedi mogli bi potaknuti ljude na bavljenje politikom i promicati demokraciju, rekao je.
U subotu je najmanje 200.000 ljudi izašlo na ulice kako bi se okupilo protiv krajnje desnice u Berlinu, Freiburgu i drugim gradovima.
Dok sadašnji prosvjedi još nemaju jasan cilj, prosvjednici već mogu tvrditi da su uspjeli: svojim znakom protiv desnice stvorili su "određenu narativnu promjenu" u kojoj se ljudi sada ne fokusiraju na sadržaj, već "na desničarski ekstremizam u AfD-u", rekao je Sydiq.
POGLEDAJTE VIDEO: U idiličnom hotelu kod Berlina kovao se masterplan za protjerivanje stranaca: 'Zgrožen sam'
