Prosječno bolovanje lani je u Njemačkoj trajalo čak 20 dana. I njihove se radne navike očito mijenjaju, a rekordni broj bolovanja utjecao je i na gospodarstvo koje bilježi minuse.
Njemačka je lani bila bolesnik u pravom smislu te riječi, gospodarstvo se razboljelo zbog previše bolovanja. Pokazuje to studija Udruge istraživačke farmaceutske industrije iz koje proizlazi da bi njemački BDP narastao za pola posto da nije bilo lošeg zdravlja radnika.
"Ovo je doista dramatičan razvoj događaja. A jedan od glavnih razloga je to što se nedostatak radne snage sada odražava i na pogoršanje zdravlja zaposlenika", kaže ravnatelj njemačkog zdravstvenog osiguravatelja Andreas Storm.
Zbog velikog broja radnika koji su bili na bolovanju, prema istraživanju, njemačko gospodarstvo palo je za 0,3 posto, odnosno 26 milijardi eura.
"Godinu 2023. obilježilo je recesivno opće raspoloženje i taj će se trend vjerojatno nastaviti i u prvom kvartalu 2024.", ističe ravnateljica federalnog Zavoda za zapošljavanje Njemačke Andrea Nahles.
Iako Hrvatska za sada ne bilježi rast bolovanja, hrvatski stručnjaci upozoravaju da taj problem može biti koban za gospodarstvo.
"To ima utjecaja jer ima manje radnih sati. Proizvodnja se mjeri po radniku, odnosno ne po radniku, nego po broju izvršenih radnih sati. Ako je manje radnih sati, onda je za očekivati, ako su važni u poslu, a vjerojatno jesu, da će to utjecati na proizvodnju", tvrdi ekonomist Ljubo Jurčić.
Skraćivanje radnog tjedna
Paralelno s porastom bolovanja u Njemačkoj je 45 tvrtki počelo s pilot-projektom skraćivanja radnog tjedna na četiri dana. Znači, manji broj radnih sati - ista plaća.
"Možemo odabrati ako hoćemo slobodan dan ponedjeljkom ili tijekom tjedna. Ja uvijek imam produžen vikend jer petkom ne radim", kaže soboslikarica Jessica Hansen.
Razne studije diljem svijeta pokazale su da četiri dana rada tjedno povećavaju produktivnost zaposlenika, poboljšavaju njihovo mentalno zdravlje i zadovoljstvo poslom.
Inače, u prosjeku u Europi najduži radni tjedan imaju Grci, koji rade 41 sat. Slijede ih Poljaci, Rumunji i Bugari s nešto više od 40 sati. Najmanji broj radnih sati u tjednu u prosjeku imaju Danci s nešto više od 35 sati, a slijede ih Nijemci s 35 cijela tri i Nizozemci s 33,2 sata.
"Skraćeni radni tjedan pridonosi i poboljšava ljudsko zdravlje, ali s druge strane za to trebamo radnu snagu", rekao je zastupnik u njemačkom Bundestagu Josip Juratović.
A procjene iz Njemačke govore da bi do 2035. tržište rada moglo napustiti sedam milijuna ljudi.
POGLEDAJTE VIDEO: Ministar Malenica spušta loptu sa sucima: Miriše li na kraj bijelog štrajka?
