Medeni mjesec Rusije i Saudijske Arabije možda se bliži kraju. Mohammed bin Salman, saudijski prijestolonasljednik i de facto vladar, nije prihvatio poziv za sudjelovanje na samitu BRICS-a koji će se održati idućeg tjedna.
Rusi su 16. izdanje konferencije, na koju im u goste stižu izaslanici osam država, nazvali "najznačajnijim vanjskopolitičkim događajem" u ruskoj povijesti. Međutim, Saudijci očito ne mare za bombastične najave. Umjesto princa, na samit šalju ministra vanjskih poslova, piše Moscow Times.
Kompliciran odnos
Saudijska Arabija nakon početka rata ostala je ključan saveznik Kremlja na tržištu nafte, iako ih je administracija američkog predsjednika Joea Bidena pokušala nagovoriti da povećaju proizvodnju nafte. Ipak, bin Salman ostao je vjeran ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Čak je i smanjio zalihe za dva milijuna barela dnevno. Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji, za Danas.hr objašnjava da odnos dvaju država u ovom trenutku nije osobito loš, ali nije ni osobito dobar.
Pozicija Saudijaca u OPEC-u, organizaciji zemalja izvoznica nafte, bitan je faktor. "Rusija sa Saudijskom Arabijom, ključnom državom u okviru OPEC-a, nastoji biti u što boljim odnosima, ponajprije zbog ovisnosti o energentima. S obzirom na to da Bliski istok više nema tako važan prioritet u američkoj politici kao što je imao prije nego je Amerika postala izvoznik energenata, Rusija pojačava svoje diplomatske napore i nastoji intenzivirati odnose sa Saudijcima. Nije sasvim jasno hoće li Rusija uspjeti izvući koristi za sebe", govori nam Kovačević.
Ipak, Kovačević smatra da nadolazeći samit neće previše utjecati na cijenu tržište nafte. "O cijenama nafte dogovara se u okviru OPEC-a. Ne mislim da je BRICS relevantan okvir za donošenje tih odluka. Ipak, ponašanje država u drugim forumima ima utjecaj i na bilateralne odnose s Rusijom i unutar samog BRICS-a", tvrdi Kovačević. Također ističe da se Rusija nije proslavila na ranijim samitima. "Znamo da na tom planu ne bilježe velike uspjehe. Prošle godine u Johannesburgu su pozvali i Argentinu da se pridruži BRICS-u, a ona je u međuvremenu odustala. Najnovije vijesti govore da i Kazahstan, koji je načelno prihvatio mogućnost članstva, ipak odgađa odluku", kaže Kovačević.
Iako Saudijska Arabija sudjeluje na sastancima, nije se službeno priključila organizaciji. "Pozvali su ih, ali ni oni se ne žele pridružiti. U tom pogledu, to je neuspjeh BRICS-a, ali zapravo predstavlja neuspjeh ruskog predsjedanja BRICS-om", kaže Kovačević.
Ključna zarišta u svijetu
Prvotni cilj bio cijenu zadržati blizu cifre od 100 dolara po barelu, no raspoloženje u Rijadu počelo se mijenjati. Saudijska Arabija zabrinuta je zbog sve manjeg tržišnog udjela i razmišljaju o promjeni politike. Šuška se da bi mogli povećati proizvodnju, a spremni su čak i neko vrijeme trpjeti niže cijene. Njihov ministar energetike upozorio je da neke zemlje OPEC-a, uključujući Kazahstan i Irak, ne ispunjavaju svoje kvote i zaprijetio da bi cijena barela mogla pasti na 50 dolara. To bi moglo poremetiti ruske planove. Njihova vlada u ovogodišnjem budžetu za naftu računa na cijenu od 70 dolara po barelu, a sličnu (69.7 po barelu) očekuje i sljedeće godine.
"U ovom trenutku nemoguće je predvidjeti takvu izjavu Saudijske Arabije. Po meni, ako se nešto drastično ne promijeni, nema razloga da se cijene puno pomaknu", za Danas.hr izjavljuje Davor Štern, naftni konzultant i bivši ministar gospodarstva.
"Ipak, u današnjoj svjetskoj situaciji sve je moguće. Tu više nema pravila, nema nikakve logike. Povezano je toliko elemenata kao nikad dosad, pa su predviđanja o padu i rastu cijena vrlo različite. Ne bih ništa isključio", nastavlja Štern.
Štern pojašnjava da na svijetu postoji nekoliko žarišta koja mogu utjecati na cijenu nafte: "Ako u Kini ponovno nastane ekonomski kolaps o kojem se priča, usporit će se razvoj i potrošnja energenata. Ako na američkim izborima pobijedi Donald Trump, dozvolit će nekontroliranu proizvodnju nafte iz škriljavaca, što bi u samoj državi povećalo proizvodnju nafte. Ukrajina i Bliski istok su također žarišta koja bi mogla utjecati na cijenu."
Može li se zaobići dolar?
Podsjetimo, svjetski mediji prije nekoliko mjeseci pisali su o isteku važnog ugovora SAD-a i Saudijske Arabije. Zbog kraja "petrodolarskog" dogovora, govorilo se da bi Saudijci umjesto u dolaru, naftu mogli prodavati u različitim valutama. "Već niz godina zemlje proizvođači, ili udruge zemalja poput BRICS-a, pokušavaju se maknuti od dolara kao valute kojom se trguje i kotira naftom. Petrodolarski sporazum nastao je kako bi se očuvala vrijednost dolara kao svjetske monete. Ako je sporazum stvarno istekao, a ne potpiše se novi, pitanje je koja će referentna valuta izabrati za trgovinu nafte. Svijet se mijenja brzinom kojom se nikad nije mijenjao. Stvari se mijenjaju iz dana u dan, bilo kakvo predviđanje bilo bi nerealno", govori nam Štern.
Naglašava da je jedan od planova BRICS-a zaobići dolar. "To je njihova dugoročna namjera. Uz pad nafte, odnosno uz promjenu cijena, svi su vezani za razliku tečaja američkog dolara prema ostalim valutama. To je dvostruki financijski i inflatorni rizik", pojašnjava Štern.
POGLEDAJTE VIDEO: Mađari ostaju bez ruske nafte, koja im je alternativa? Davor Štern: 'Bez Janafa bi vrlo teško išlo'
