Globalni gubitak oprašivača uzrokuje oko 500.000 ranih smrti godišnje jer izravno utječe na smanjenu opskrbu zdravom hranom, pokazala je najnovija studija objavljena u časopisu Environmental Health Perspectives, piše The Guardian.
Tri četvrtine usjeva zahtijeva oprašivanje, ali populacije mnogih (kukaca) oprašivača u oštrom su padu. Posljedica toga je neadekvatno oprašivanje, što pak uzrokuje gubitak od 3 do 5 posto u proizvodnji voća, povrća i orašastih plodova.
Manja proizvodnja ovih vrsta plodova znači i njihovu manju potrošnju. Posljedično, manja konzumacija ove vrste hrane znači da se oko 1 posto svih smrti - odnosno oko 500.000 preranih smrti godišnje - može pripisati padu populacije oprašivača, tvrde znanstvenici.
Broj oprašivača u izravnoj vezi s ljudskim izdravljem
Istraživači su proučavali smrtnost uzrokovanu srčanim bolestima, moždanim udarom, dijabetesom i nekim vrstama raka odnosno, onim bolestima koje se mogu prevenirati zdravijom prehranom. Temeljem toga izradili su prvu studiju koja kvantificira zdravlje ljudi temeljem nedovoljne količine divljih oprašivača.
Studija se temelji na podacima sa stotina farmi diljem svijeta, informacijama o prinosima i zdravstvenim rizicima povezanim s prehranom te računalnim modelom koji prati globalnu trgovinu hranom.
"Kritični dio koji je nedostajao u raspravi o bioraznolikosti bio je nedostatak izravnih veza s ljudskim zdravljem", rekao je dr. Samuel Myers, sa Sveučilišta Harvard TH Chan School of Public Health i viši autor studije. "Ovo istraživanje utvrđuje da gubitak oprašivača već utječe na zdravlje ljudi u razmjeru s drugim globalnim čimbenicima rizika za zdravlje, poput raka prostate ili poremećaja ovisnosti", rekao je Myers te dodao da postoji rješenje - uvođenje praksi koje su pogodne za oprašivače.
To uključuje povećanje obilja cvijeća na farmama, smanjenje upotrebe pesticida, posebno neonikotinoida, i očuvanje ili obnavljanje obližnjih prirodnih staništa. "To postaje ekonomski isplativo kroz povećanu proizvodnju", ističe. Ipak, “i dalje postoje golemi izazovi” u obnavljanju populacije oprašivača na globalnoj razini.
Deseci usjeva ovise o oprašivačima
U kukce oprašivače spadaju pčele (pčele medarice, samotne vrste, bumbari); polenske ose; mravi, muhe, uključujući pčelinje muhe, leptirice i komarci, lepidopteri, i leptiri moljci i cvjetne bube. Određene biljke oprašuju i šišmiši i ptice, ali i majmuni, lemuri, oposumi, glodavci i neki gušteri. Među oprašujućim pticama su kolibrići i medarice.
istraživači su u studiji utvrdili desetke usjeva koji ovise o oprašivačima koristeći podatke iz globalne studije farmi te su zaključili da je nedovoljno oprašivanje odgovorno za oko četvrtinu razlike između visokih i niskih prinosa.
"Procijenili smo da svijet trenutno gubi 4,7 posto ukupne proizvodnje voća, 3,2 posto povrća i 4,7 posto orašastih plodova", rekli su istraživači. Upotrijebili su zatim ekonomski model kako bi pratili na koji način će ti gubici utjecati na prehranu ljudi diljem svijeta. Konačno, koristili su već dobro poznate podatke o tome kako smanjenje voća, povrća, mahunarki i orašastih plodova u prehrani utječe na zdravlje ljudi i pomoću tog podatka napravili procjenu broja preranih smrti.
Istraživači su otkrili da je najveći utjecaj bio u zemljama srednjeg dohotka, poput Kine, Indije, Rusije i Indonezije, gdje su srčane bolesti, moždani udari i karcinomi već prevladavali zbog loše prehrane, pušenja i niske razine tjelovježbe. U bogatim zemljama više ljudi bi si moglo priuštiti zdravu prehranu čak i ako bi cijena hrane porasla uslijed manje proizvodnje, ali bi siromašniji ljudi u tim zemljama i dalje patili.
Konzumiramo previše usjeva oprašenih vjetrom
Prethodni rad tima pokazao je da je većina učinaka na zdravlje u nekoj zemlji uzrokovana gubitkom oprašivača u toj zemlji, a ne u drugim zemljama iz kojih je hrana uvezena. Najveći padovi prinosa uzrokovani nedostatkom divljih oprašivača zabilježeni su u zemljama s niskim prihodima. Tamošnja proizvodnja hrane imala bi najviše koristi od boljeg divljeg oprašivanja, a zdravlje ljudi bilo bi manje narušeno zbog nižih stopa srčanih bolesti i moždanog udara.
Znanstvenici su također upozorili da je njihova procjenja broja smrtnih slučajeva konzervativna, budući da studija nije uključila učinak smanjenja mikronutrijenata kao što su vitamin A i folat u prehrani, ili učinak gubitka prihoda na zdravlje poljoprivrednika.
Profesor David Goulson sa Sveučilišta u Sussexu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji nije bio dio istraživačkog tima, rekao je: “Globalno, konzumiramo previše usjeva oprašenih vjetrom – pšenice, riže, kukuruza, ječma – koji su bogati ugljikohidrata, ali imaju relativno malo hranjivih tvari, što dovodi do epidemije pretilosti i dijabetesa diljem svijeta. Ne jedemo dovoljno voća i povrća, od kojih su većini potrebni insekti za oprašivanje – pomislite na jabuke, trešnje, jagode, tikve, grah, rajčice itd.”
Izravan utjecaj na zdravstvo i gospodarstvo
Goulson je rekao da bi smanjenje broja drugih insekata, poput predatora štetočina usjeva, također smanjilo prinose. Nadalje, loše zdravlje, gubitak posla i invaliditet zbog lošije prehrane također bi imali velike utjecaje na zdravstvene usluge i gospodarstva, dodajući: „Ukupni utjecaji smanjenja bioraznolikosti na proizvodnju usjeva vjerojatno će biti daleko veći nego što je izmjereno u ovoj studiji".
"Aspekt ove studije koji najviše zabrinjava je taj da će se, budući da se populacije insekata nastavljaju smanjivati, izgubljeni prinos usjeva pogoršati u budućnosti, dok će ljudska populacija nastaviti rasti na najmanje 10 milijardi", rekao je Goulson.
“Transformiramo svaki od prirodnih sustava na planetu i stalno doživljavamo ovakva iznenađenja. Na primjer, naš raniji rad pokazao je kako rastuće razine ugljičnog dioksida čine našu hranu manje hranjivom. Stoga je ova studija o oprašivačima važna, ne samo zbog same sebe, već i kao pokazatelj da postoji rizik u potpunoj transformaciji naših prirodnih sustava za održavanje života”, upozorio je Myers.
