Mala poljoprivredna gospodarstva u Europskoj uniji nisu u dobroj ekonomskoj situaciji jer su pod sve većim pritiskom velikih tvrtki, pokazala je studija Europske komisije koja ukazuje na razvoj nekoliko ključnih ekonomskih podataka ovisno o veličini poduzeća u EU.
Male farme s površinama ispod pet hektara daleko su najveća skupina, ali se njihov broj smanjuje znatno brže u odnosu na veće. Također, sve se više povećava broj onih koje obrađuju više od 100 hektara. Uz to, njihova struktura i ekonomska snaga značajno se razlikuju u pojedinim europskim zemljama.
Broj poljoprivrednih gospodarstava u EU smanjio se od 2010. do 2016. za oko 15 posto, na 10,2 milijuna i to najviše za one koji imaju manje od pet hektara zemlje - gotovo za petinu, na oko 6,8 milijuna. Međutim, to znači da ta skupina i dalje čini dvije trećine svih farmi u EU, piše Agroklub. Broj onih koja obrađuju između 50 i 100 hektara smanjio se za tri posto, a onih koji obrađuju više od 100 hektara u porastu je za šest posto.
Najviše malih na istoku EU
U istočnoj Europi su mnoge tvrtke još uvijek znatno manje nego u zapadnoj i stoga teško preživljavaju u odnosu na međunarodnu konkurenciju. Prosječna veličina posjeda u Njemačkoj i Francuskoj je 60 hektara, u Velikoj Britaniji gotovo 100 hektara no u Rumunjskoj su imanja nešto manja od četiri hektara, u Poljskoj 10, a u Italiji 12.
Istodobno, trećina svih poljoprivrednih gospodarstava u Europi nalazi se u Rumunjskoj, oko 13 posto u Poljskoj, a nešto manje od 10 posto u Italiji. Podaci ukazuju da iako se broj farmi smanjuje, to nije slučaj s površinama korištenim u poljoprivredne svrhe.
Velikima mnogo veći promet daje više slobode da nadoknade štetu ili druge gubitke usjeva u određenim područjima. Više od polovice svih poljoprivrednih gospodarstava u EU ima manje od 4.000 eura dohotka godišnje. Njima je teško zaraditi za preživljavanje, a služe tek za popunjavanje budžeta ili što je to često slučaj u istočnoj Europi - za samodostatnost.
Naime, raspodjela pomoći EU-a prema veličini farmi također je vrlo nepovoljna za male farme jer one dobivaju samo 13 posto izravne potpore. Njihova ekonomska snaga također je različita između europskih zemalja: oko 17 posto poljoprivrednih proizvoda iz EU dolazi iz Francuske. Njemački poljoprivrednici doprinijeli su s 13 posto, talijanski s 12 posto i španjolski s 11 posto.
Iako se trećina svih poljoprivrednih gospodarstava nalazi u Rumunjskoj, ta zemlja može pridonijeti sa samo 3,4 posto jer je ekonomska snaga i konkurentnost njihovih uglavnom vrlo malih tvrtki slaba.
Koje države dobiju najviše potpora?
Zanimljiva je i raspodjela izravnih poljoprivrednih plaćanja i subvencija između veličina farmi - što se u osnovi temelji na obrađenim površinama. Prema tome, oko tri četvrtine svih poljoprivrednih gospodarstava u EU, samo njih 16 posto prima potpore.
Ovisno o raspoloživim poljoprivrednim površinama, postoje i znatne razlike između europskih zemalja u isplatama koje dolaze iz Bruxellesa. Francuska godišnje dobije iznos nešto veći od devet milijardi eura što je više nego u bilo kojoj drugoj državi. Za Španjolsku to iznosi gotovo sedam milijardi eura, a za Njemačku šest milijardi eura.
Poljska dobiva 4,6, a Rumunjska oko tri milijarde eura. Međutim, ove prilično velike svote do sada nisu mogle zaustaviti uništavanje malih farmi, a smatra se da je posljedica toga i ekonomski pritisak na tu industriju.
