Širom Balkana, najprije u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, a potom i u drugim zemljama regije, sve su popularnije kineske internetske trgovine, poput Temua i AliExpressa, kao i sve veći broj domaćih online trgovina za kupovinu.
Ove trgovine robu nabavljaju na veliko - u slučaju Temu-a, direktno od proizvođača iz Kine i Azije, te su cijene daleko niže nego u maloprodaji, ponekad čak i do dva puta.
Posljednjih godina mnoge "online osobe" (eng. online personality), te brojne pjevačice, estradna lica i druge javne osobe često reklamiraju odjeću i modne dodatke koji su, zapravo, porijeklom iz Kine, Bangladeša, Vijetnama ili Turske. Ako ste se ikada pitali otkuda odjednom toliko "modnih kreatorica" na društvenim mrežama - evo odgovora. Neke od "spretnijih" kreatorica bi originalne etikete jednostavno zamijenile svojim "brendom", te haljine, kupaće kostime i razne modne dodatke poput marama, nakita i sunčanih naočala prodavale i po nekoliko puta većoj cijeni.
Sada, kada su sve kineske "direct to factory" (direktno od originalnog proizvođača) aplikacije dostupne i na ovim prostorima, a većina njih nudi i besplatnu dostavu, vjerojatno više nema smisla kupovati od 'influencerica' i 'TikTok zvijezda' - ako je to ikada i imalo smisla.
Deficit u trgovini s Kinom
Inače, ovakvoj internetskoj kupovini ne mogu odoljeti ni u SAD-u i Europi. SAD ima trgovinski deficit s Kinom, a stručnjaci i analitičari procjenjuju da oko 37 posto svog uvoza odjeće dolazi iz Kine. Slično je i u EU - oko 30 posto uvoza sve odjeće dolazi iz Kine, a za to se godišnje potroši nevjerojatnih 29,8 milijardi eura.
EU također posljednje desetljeće bilježi deficit u trgovini s Kinom, a stručnjaci navode da će se ovaj trend nastaviti sve do 2030. godine. Razlog su velika proizvodnja elektronike u Kini i na Tajvanu (računala, pametni telefoni, kućna elektronika) te i dalje znatno jeftinija radna snaga u jugoistočnoj Aziji. Jedan od faktora je i taj što je u zemljama EU-a sve manje radnika u tekstilnoj industriji, koja bilježi jedne od najnižih prosječnih plaća od svih industrijskih sektora. Mladi su općenito nezainteresirani za ove poslove, a postojeći radnici su u prosjeku stariji od 48 godina, što znači da će se uvoz odjeće iz Azije nastaviti i u narednom razdoblju.
POGLEDAJTE VIDEO: Lude gljive umjesto jutarnje kave? Evo što kažu naši liječnici
