Kaotično i bez naznake smirenja. Tako bi se moglo ocijeniti stanje u Ukrajini nakon 30 dana rata. Bivši ministar obrane Ante Kotromanović ustvrdio je da bi na mjestu ruskih zapovjednika podnio Vladimiru Putinu ostavku zbog neuspjeha na terenu. A što može Putin?
"Znamo njegove ciljeve. Imali su tri glavna cilja napada. Odmah gore kod Makariva prema Kijevu, to je bio jedan glavni smjer, drugi preko Harkiva i Sumija i treći dolje s Krima. Dok su snage kod Donjecka trebale biti najbolje vezane. Oni su se trebali spojiti negdje kod rijeke Dnjepar u sredini, odsjeći glavne snage ukrajinske vojske i na taj način završiti rat", protumačio je Kotromanović za RTL i dodao da je Putin sve zamislio završiti do Dana pobjede i velike vojne parade 9. svibnja.
Nered u Kremlju i vojsci
Problem Putinu, osim promašene strategije na terenu, stvara i to što su ga počeli napuštati i njegovi bliski dužnosnici u Kremlju. Neke od njih je i sam smijenio.
"Među prvima smo komentirali da nema ministra obrane Šojgua. Prema nekim informacijama, on je stavljen sa strane, ne samo on, nego nekolicina generala, kao recimo zamjenik zapovjednika njihove nacionalne garde, Gavrilov. Možda je i uhićen. Sad zbog relativnog uspjeha na terenu ili neuspjeha, kako oni to vjerojatno gledaju, on više nije siguran u te ljude oko sebe. Da bi održao svoju vlast, on miče one za koje nije siguran da će mu dati punu podršku", ocijenio je vojni analitičar RTL-a.
Dok su neki generali u Putinovoj nemilosti, drugi su, sudeći prema tvrdnjama ukrajinskih snaga - mrtvi. U suvremenom ratovanju generali obično nisu na prvoj crti, a Ukrajinci ih pronalaze i likvidiraju neviđenom lakoćom.
"Definitivno u potpori ukrajinske vojske nalazi se moćan NATO, gdje je obavještajni rad na terenu u prvom planu. Oni su dovukli na granice Mađarske i Slovačke svoje najbolje sustave za prisluškivanje i prate. Vidjeli smo da imaju problema s radio uređajima i onda se brzo detektira gdje je taj čovjek. Uz to, ukrajinske bespilotne letjelice mogu uništiti na zemlji metu koju hoće. To rade Amerikanci po cijelom svijetu. Relativno brzo ginu i zbog problema na terenu. Svaki zapovjednik, i mi smo to koristili u Domovinskom ratu, mora se pojaviti na odredištu napada. Nas je Gotovina gurao drugi dan da smo svi morali biti na težištu napada. Imali smo više puta i sreću. Moraš se pojaviti među vojnicima da bi organizirao postrojbe kako misliš da je najbolje", ustvrdio je Kotromanović.
Zabrinjavajuće Putinove naredbe
Iskusni brigadir, unatoč svim problemima, ipak nije sklon podcjenjivanju ruskog umijeća ratovanja. Štoviše, zabrinut je zbog sljedećih Putinovih naredbi.
"Mi sada vidimo što je ruska vojska u stanju učiniti u ovih 30 dana. Oni su ostvarili određeni uspjeh. Nisu ostvarili sve svoje ciljeve, ali imaju uspjeh. Ono što, po meni, treba brinuti cijeli svijet je što je taj čovjek u stanju napraviti zbog njegove taštine, zbog uloge Crvene armije u zadnjih 50-60 godina, zbog stigme o ruskoj snazi. Mislim da bi mi trebali biti jako zabrinuti. Ja mislim da je on u stanju napraviti sve pa i upotrijebiti nuklearno oružje zbog taktičkog karaktera", zabrinut je Kotromanović.
Ipak, nije bio toliko siguran u svoju procjenu, kad je riječ bila o možebitnoj upotrebi kemijskog oružja. "Ja se nadam da to neće napraviti, ali nemoguće je predvidjeti situaciju. Oni su u fazi gdje ne mogu još do kraja definirati što im je cilj. Vidjeli smo danas izjavu ruskog ministarstva obrane da će se fokusirati na 'oslobađanje' istočnih krajeva. Ako je to njihov cilj, to imaju sada", poručio je Kotromanović.
Mariupolj kao Vukovar
Mnogi domaći analitičari Mariupolj uspoređuju s Vukovarom po količini civilnih žrtava i razaranja. Ondje su se pojavili i dobrovoljci iz Čečenije kojima ravna ozloglašeni Putinov saveznik Ramzan Kadirov. No, pukovnija Azov se dobro drži...
"Padom Mariupolja, Rusija će uspjeti povezati Krim s istočnim regijama u kojima živi većina Rusa. Mariupolj je vrlo bitan za ukrajinsku vojsku zato jer su oni vezali puno snaga. Oni su zaustavili neprijateljske vojnike ispred Mariupolja i gradovima iza su dali vremena da se mobiliziraju, da srede obranu.
Ja sam gledao brojne snimke i kako recimo Čečeni vode borbe. Borba je urbana. Rekao bih da je to borba za svaku kuću. S druge strane imamo jednu jako dobro organiziranu postrojbu. To su dobrovoljačke snage pukovnije Azov. Oni se bore malo sjevernije gore u Mariupolju dok se dolje, južnije bore snage marinske vojske. Čečeni su jako dobri borci, ali sve ovisi o sposobnosti vlastitih snaga i vlastitih sredstava koja imaju. To su dobri borci, ali i s druge strane su vrhunski borci samo što su ovi u defenzivi. Odsječeni su od cijelog svijeta i nemaju snagu sami obraniti cijeli grad", ocijenio je Kotromanović.
Neodlučni Zapad
Jasno je da ukrajinski borci imaju određene vojne sposobnosti, ali sredstava je sve manje. S druge strane cijeli svijet obećava pomoć, a predsjednik Volodimir Zelenskij gotovo pa na koljenima moli međunarodnu zajednicu da pošalje tenkove i borbene avione u njegovu zemlju. Čini se da mu Zapad neće ispuniti tu želju i da su prepušteni više-manje sami sebi i donacijama pješačkog naoružanja.
"Što se tiče UN-a, možemo zaboraviti takvu situaciju. Avioni koje Poljska i Slovačka posjeduju, to je mali broj aviona. Pitanje je u kakvom su stanju. On treba tenkove. Ukrajinsko političko vodstvo vjerojatno razmišlja o ozbiljnim protunapadima na rusku armiju. Do sada nisu bili u stanju izvoditi veće ofenzivne napadne operacije gdje bi oni oslobodili veće prostore. Imaju kapacitete satnije. Mogu napraviti protunapad i to vrlo dobro rade. No, da bi imali snagu, moraju imati nekoliko stotina tenkova da bi ih grupirali i žestoko udarili na snage koje se nalaze ispred njih. Rusi imaju dominaciju na nebu i to je veliki izazov za Ukrajince", analizirao je Kotromanović i dodao da nema šanse da će Ukrajina dobiti borbene avione.
S druge strane, NATO je odlučio nakon mjesec dana poslati 40.000 vojnika na istočnu granicu saveza. Za Kotromanovića je to premalo. "Jučer je završio redovan summit NATO-a, a prije 30 dana bio je izvanredni summit NATO-a i to se organiziralo preko Zooma. Imaš najkritičniju situaciju u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Nismo vidjeli ni jedan jaki konkretan potez, osim obećanja SAD-a da će naoružati ukrajinske vojnike u vrijednosti od milijardu eura", ustvrdio je.
Osim vojnika, raspoređuju se i američki protuavionski i proturaketni sustavi Patriot. "Bitne su ove slike i brojke. Bitno je ovih 40.000 vojnika i sustav za kontrolu zračnog prostora, jer da je Putin završio Ukrajinu u tri ili pet dana kako je mislio, što je sljedeće? Male zemlje poput Litve i Estonije se užasno boje, Poljska ima negativna iskustva, kao i druge zemlje bivšeg istočnog bloka. To je dobra odluka u smislu da se ojača sama istočna granica, da se postave vojnici koji će prihvatiti taj nekakav udar i da će se postaviti udar za protuzračnu obranu koji može zaštititi NATO savez", zaključio je Ante Kotromanović.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
