U Srbiji se u nedjelju održavaju redovni predsjednički izbori, izvanredni parlamentarni izbori te lokalni izbori u 13 gradova i općina, uključujući Beograd. Aktualni predsjednik Aleksandar Vučić, koji je na toj dužnosti od 2017. godine (prethodno je od 2014. do 2017. bio predsjednik vlade, nap.a.) ide po još jedan mandat, a njegova Srpska narodna stranka (SNS) po pobjedu koja bi joj dala čvršći legitimitet na vlasti budući da je prošle izbore, u ljeto 2020. godine, većina oporbe bojkotirala želeći time ukazati na neregularnost izbornog procesa. Tako je u međuvremenu Srbija praktički bila zemlja bez parlamentarne opozicije, a Vučićev SNS tada je osvojio čak 188 zastupničkih mjesta od ukupno 250.
I sama opozicija nakon toga se međusobno zavadila, ali se uoči ovih izbora pomirila i ponovno ujedinila pa pod nazivom Ujedinjena Srbija s velikim ambicijama izlazi na izbore. Tu šaroliku, proeuropsku koaliciju čini devet stranaka i pokreta među kojima su najveće Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka i Pokret slobodnih građana.
Ankete: Vučić u prvom krugu osvaja drugi mandat
Vučiću će najopasniji protivnik kandidat spomenute koalicije, 59-godišnji umirovljeni general Zdravko Ponoš (rođen u Kninu, zagrebački student, oženjen Hrvaticom...), bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije. No, Vučić je uvjerljivo vodio u svim predizbornim anketama, a prema onim posljednjima uoči izborne šutnje, koja je stupila na snagu u petak, Vučić bi već u prvom krugu trebao osvojiti drugi mandat s oko 60 posto glasova, dok Ponoš dobiva oko 20 posto podrške.
Otprilike su isti postoci i u anketama za parlamentarne izbore: SNS (koalicija ''Zajedno možemo sve'') u njima dobiva 62 posto glasova, a koalicija Ujedinjena Srbija oko 20 posto. Uz njih bi, prema anketama, izborni prag prešla i zeleno-lijeva koalicija Moramo (svojevrsni pandan ovdašnjoj platformi Možemo) te nekoliko manjih desnih stranaka.
Na rat u Ukrajini Vučić je u kampanji hitro reagirao sloganom 'Mir. Stabilnost. Vučić.'
Većina kandidata s desnice i krajnje desnice
Uz Vučića i Ponoša još je šestoro predsjedničkih kandidata, gotovo odreda društvo s desnice i krajnje desnice. To su redom… Miša Vacić iz pokreta Srpski patriota, poznat po ekstremističkim stavovima, koji je potpise za kandidaturu u Republičku izbornu komisiju donio dovezavši se u džipu ruskih registracijskih oznaka i u pratnji pristaša oboružanih bakljama te srpskim i ruskim zastavama.
Nestranačka kandidatkinja lijevo-zelene koalicije Moramo Biljana Stojković koja građanski aktivizam i udruživanje nastoji uvesti u institucionalnu politiku. Branka Stamenković iz koalicije Suverenisti čvrsto zagovara obranu Kosova i Metohije i osuđuje srpsku diplomaciju jer se u UN-u priklonila rezoluciji o osudi Rusije zbog agresije na Ukrajinu. Milica Đurđević Stamenkovski kandidatkinja je pokreta Zavjetnici čija je temeljna točka programa da Kosovo pod svaku cijenu treba biti dio Srbije. Miloš Jovanović, kandidat koalicije NADA, zalaže se da Srbija ponovno bude monarhija. A Boško Obradović, kandidat Patriotskog bloka, inače je osnivač ultradesnog pokreta Dveri.
Mirnu kampanju uzburkao rat u Ukrajini
Po svemu sudeći, ovi su jedni od onih izbora od kojih se ne očekuje da budu prijelomni. Gotovo svi predsjednički kandidati na istom su nacionalističkom fonu, a Vučić strši iznad svih čvrsto držeći u rukama gotovo svu medijsku i političku infrastrukturu. Doduše, njegova politika sjedenja na dvije stolice – ruskoj i europskoj, pa čak i trećoj – kineskoj, sada je na velikom iskušenju jer je pod snažnim pritiskom Europske unije da se i Srbija pridruži sankcijama protiv Rusije.
Iako se očekivalo da bi ovo mogla biti relativno mirna kampanja s unaprijed izvjesnim ishodom, nju je - nedugo nakon što su raspisani izbor - uvelike odredila ruska agresija na Ukrajinu. Da je rat u Ukrajini bitno odredio tijek i sadržaj predizborne kampanje, kazao je za Net.hr i Raša Nedeljkov, programski direktor i šef Promatračke misije Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) iz Beograda.
'Ljudi su se uplašili rata i gladi, a Vučić je hitro reagirao'
''Iako su građanski prosvjedi koji su se odvijali u mjesecima prije kampanje nagovještavali da će ekološke teme igrati važnu ulogu u izbornoj trci, napad Rusije na Ukrajinu je praktički preko noći nametnuo drugačije prioritete. Ljudi su se uplašili rata, gladi, smrzavanja, a vladajuća Srpska napredna stranka hitro je reagirala porukom ''Mir. Stabilnost. Vučić.'' koja je donekle u drugi plan bacila njihov stari slogan ''Djela govore'''', kaže Nedeljkov.
Kampanju je, po njegovim riječima, u još većoj mjeri nego prijašnje obilježilo brisanje granice između državnih i stranačkih interesa i to, kako kaže, ''zlouporabom državnih institucija kao kanala za ostvarivanje stranačkih ciljeva''.
''Pritiscima i kupovini glasova najviše su bili izloženi zaposleni u javnom sektoru i pripadnici socijalno osjetljivih skupina, kojima je, u nekim slučajevima, za ostvarivanje zakonom garantiranih prava iz domene socijalne skrbi kao uvjet tražena potpora stranci'', ističe Nedjeljkov.
Zdravko Ponoš, kandidat koalicije Ujedinjena Srbija, jedini je ozbiljni protukandidat Vučiću
'Očekujemo relativno visok odaziv birača'
Na pitanje kakav je interes građana Srbije za izbore i očekuje li se u nedjelju velika apstinencija, Nedeljkov kaže kako je zbog nesređenosti registra birača teško dati pravu procjenu razmjera apstinencije.
''Međutim, istraživanja javnog mnijenja pokazuju da možemo očekivati relativno visok odaziv birača. Zanimljiv je, primjerice, podatak da se za glasanje u inozemstvu ove godine prijavilo tri puta više građana nego na prošlim izborima. Prvi put od 2016. biće otvorena biračka mjesta u Španjolskoj i Luksemburgu.
I mi u Crti se nadamo većem odazivu i kroz više kampanja smo pokušali da motiviramo različite ciljne skupine da izađu na izbore. Iako su izborni uvjeti daleko od idealnih, vjerujemo da je važno da građani izađu iz političke apatije i pridonesu povratku pluralizma u institucije'', rekao je Nedeljkov.
'Vučić zaigrao na kartu straha kod birača'
Politolog i novinar iz Novog sada Boris Varga također ističe da je ruska agresija na Ukrajinu uzurpirala središnje mjesto predizbornih aktivnosti u Srbiji.
''U stvari, rat u Ukrajini itekako je na razne načine dotakao građane Srbije, budeći ratne traume iz nedavne prošlosti. Agresija Rusije na Ukrajinu najviše je išla na ruku vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci, a temu rata u Ukrajini u predizbornoj kampanji najviše je uspio eksploatirati Vučić koji je zaigrao na kartu straha kod birača. S porukom 'Mir, stabilnost, prosperitet' prilagođenoj prilikama prijetnje rata u Evropi, Vučić je tijekom predizborne kampanje u javnosti zauzimao umjereni stav u odnosu na njegova poznata rusofilska opredjeljenja i prethodne izjave, ne želeći se zamjeriti Zapadu, ali ni Rusiji odbijanjem uvođenja sankcija. S druge strane, namirivanje proruskih raspoloženja kod naprednjačkog elektorata pripalo je medijima pod utjecajem države i izjavama dežurnih komesara vlasti'', smatra Varga.
Budući da vladajuća koalicija kontrolira sve utjecajne elektronske medije s nacionalnom frekvencijom, javne servise i tabloide, Varga kaže kako je srpska medijska slika tijekom predizborne kampanje generalno bila naklonjena Rusiji.
'Nitko ne želi vidjeti analogiju između Vukovara i Mariupolja'
''Dominantni je narativ da se u Ukrajini ''odigrava nastavak onoga što je bilo u Srbiji 1999'', a za oba rata prorežimski mediji krive NATO, dok Srbiju i Rusiju vide samo kao žrtvu politike Zapada. Potpuno je sljepilo na očiglednu ulogu Rusije i Srbije kao agresora prema susjedima i bivšim saveznim republikama. Nitko u Srbiji ne želi vidjeti analogiju između Vukovara i Mariupolja. To su posljedice višedesetljetne medijske lobotomizacije građana Srbije'', napominje Varga.
Rat je, kaže, prisilio skoro sve predsjedničke kandidate da se opredijele po pitanju NATO-a, a većina njih je bila protiv ulaska Srbije u NATO.
''U stvari, rat u Ukrajini još jednom je pokazao koliko je politička scena Srbije pod dominacijom nacionalističke ideologije. Naprednjaci su sve političke aktere uvukli u svoju priču, namećući kandidatima koji izlaze na izbore da se moraju izjasniti o NATO-u, Kosovu i Srebrenici. Svako odstupanje od očekivanog odgovora na ove tri teme - a to je ''ne'' u NATO, ''ne'' nezavisnosti Kosova i ''ne'' genocidu u Srebrenici - u startu znači političku smrt svakog kandidata na izborima. Tema Ukrajine samo je dodatno galvanizirala stare teme i rane o izgubljenim ratovima devedesetih i revanšistička raspoloženja kod srpskih birača, za koje je Putin u produženom ratu u Ukrajini sigurno buduće rješenje i za Srbiju i njen obnovljeni 'Srpski svijet''', kazao nam je politolog Boris Varga iz Novog sada uoči nedjeljnih izbora u Srbiji.
