U gotovo četiri i pol mjeseca rata u Ukrajini dogodile su se ogromne promjene na gepolitičkoj sceni i u sigurnosnoj strukturi. Na prošlotjednom samitu NATO-a u Madridu praktički je ponovno uspostavljen hladnoratovski poredak u Europi. Dojučer vojno neutralne Švedska i Finska pozvane su u Savez, a Rusija je proglašena "izravnom prijetnjom". Stručnjak za sigurnosne politike i vojni analitičar Marinko Ogorec kaže da je NATO nakon samita u Madridu definitivno osnažen.
"Na samitu je postignuto apsolutno jedinstvo članica i napravljen je zaokret za 180 stupnjeva u doktrini - Rusija je od partnera postala protivnik. To je sada novi doktrinarni stav iz čega će biti izvedene sve odgovarajuće strategije", kazao je Ogorec za Net.hr.
Švedska i Finska u NATO, Rusija i Bjelorusija u uniju
Za ulazak Švedske i Finske u Savez kaže da će mnogo više koristiti samome NATO-u, nego tim dvjema zemljama.
"Švedska i Finska već su imale dobre vojne sustave i dobro riješenu strategiju i doktrinu nacionalne sigurnosti. Svakako će biti dobri partneri i puno pridonijeti Savezu. Te su dvije zemlje kroz svoj razvoj bile usko vezane uz NATO i surađivale s njim. Zapravo se može reći da su već bile članice, samo ne formalno. Sada će biti i takve", rekao je Ogorec.
S druge strane, razmatra se i formalno ujedinjenje Rusije i Bjelorusije.
"O tome se govori već duže vrijeme. To je opcija koju isprva nije htjela Bjelorusija, pa je neko vrijeme, početkom 2000-tih bila na dnevnom redu, a onda to nije htjela Rusija. Sada se priča vraća na poziciju potpunog ujedinjenja. No, to ne bi bitnije promijenilo situaciju na istoku Europe, jer Rusija i Bjelorusija s vojnog aspekta blisko surađuju već izuzetno dugo. Njihov sustavi protuzračne i proturaketne obrane su stopostotno integrirani, tako da se ni tu formalno ne bi dogodilo išta bitnije od onoga što je već sada. U situaciji s Ukrajinom Bjelorusija se nedvosmisleno stala na rusku stanu i poslužila kao prostor s kojeg su Rusi započeli invaziju. Njihovo eventualno formalno ujedinjenje ne bi predstavljalo ništa novo, kao i u slučaju članstva Finske i Švedske u NATO-u", ističe Ogorec.
'Sankcije očito više pogađaju europske zemlje'
Što se tiče sankcija nametnutih Rusiji nakon početka agresije na Ukrajinu i tvrdnji da će ta zemlja pod njima brzo krahirati i ekonomski i vojno, Ogorec napominje da se to nije dogodilo.
"Jasno se vidi da se Rusija, prije nego što je ušla u vojnu kampanju u Ukrajini, i gospodarski i financijski itekako dobro pripremila za vrlo ozbiljne sankcije. Preusmjerila je tokove izvoza svojih energenata prema Dalekom istoku gdje ima plasman svojih roba, tako da sankcije očito više pogađaju europske zemlje koje su ih nametnule, nego samu Rusiju. To je bila jedna od pogrešnih procjena analitičara u Europskoj uniji koji su smatrali da će doći do urušavanja sustava u Rusiji i zaustavljanja ratnih opcija. Očito se to neće dogoditi", smatra.
Na pitanje je li u postojećoj situaciju SAD najveći dobitnik, Ogorec odgovara: "Apsolutno!"
"SAD-u ovakva situacija u potpunosti odgovara. Amerikanci su glavni suporteri Ukrajine i podupirat će je i dalje. SAD je u dobitničkoj situaciji i na gospodarskom i na vojno-strateškom planu", ustvrdio je.
