KOBNA FRUSTRACIJA? /

Optužnica i nosač aviona u istom danu šalju znakovitu poruku: 'Moglo bi dovesti do rata!'

Vidjevši sve slabiju vladu u Havani, protukastrovski egzili zalagali su se protiv bilo kakvog dogovora s Havanom koji bi kubanske vladine dužnosnike ostavio na vlasti

21.5.2026.

14:48

danas.hr

Profimedia

Američko ministarstvo pravosuđa podiglo je optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra. Optužnica tereti 94-godišnjeg Castra da je u vrijeme kada je bio ministar obrane imao ulogu u naređivanju obaranja dva civila zrakoplova kubansko-američke skupine Braća u pomoć 1996. godine, pri čemu su poginule četiri osobe, od kojih troje Amerikanaca, navode za CNN izvori upućeni u slučaj.

Castro je optužen za zavjeru za ubojstvo američkih državljana i uništenje zrakoplova prema četiri točke za ubojstvo, a optužnicu je u srijedu objavio vršitelj družnosti državnog odvjetnika Todd Blanche na svečanosti u čast žrtava obaranja. Dan je to koji kubanska dijaspora slavi kao Dan neovisnosti Kube jer je zemlja tada postigla neovisnost od Španjolske.

OBJAVLJENA SNIMKA /

Nešto se sprema? Pogledajte što je Trump poslao na Karibe, datum je posebno znakovit

'Veliki dan'

Optužnica se priprema više od 30 godina. Izvorni nacrt optužnice izrađen je na zamahu uspješnog kaznenog progona Manuela Noriege, panamskog vođe koji je 1992. osuđen za reketarenje i trgovinu drogom. "Nakon slučaja Noriega, iskreno smo udvostručili napore kako bismo pokrenuli ovaj slučaj", rekao je Guy Lewis, bivši američki državni odvjetnik u Miamiju.

Godinama kasnije, napisao je memorandum u kojem je iznio mogući slučaj protiv Castra, a koji je posljednjih mjeseci stigao do visokih dužnosnika Trumpove administracije, uključujući državnog tajnika Marca Rubia. Memorandum je izvorno pripremljen 2016., a kasnije poslan tadašnjem državnom odvjetniku Jeffu Sessionsu međutim, slučaj se nije materijalizirao do sada.

Američki predsjednik Donald Trump optužnicu je nazvao "velikim danom", a u srijedu ocijenio da "eskalacija" na Kubi neće biti potrebna. "Neće biti eskalacije, ne mislim da je to potrebno. To mjesto se raspada", naveo je Trump dodajući da SAD "oslobađa Kubu".

Na dan podizanja optužnice, u južno Karipsko more uplovili su američki nosač zrakoplova USS Nimitz i njegovi prateći ratni brodovi - trenutačno samo u svrhu demonstracije sile, a ne kao platforma za veće vojne operacije.

Međutim, to se u bilo kojem trenutku može promijeniti, a američka optužnica mogla bi uništiti svaku preostalu šansu za dogovor o izbjegavanju oružanog sukoba između SAD-a i Kube.

Kina i Rusija osudile optužnicu

O američkoj optužnici u četvrtak su se oglasile Rusija i Kina. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da će Rusija nastaviti "aktivno podržavati bratski kubanski narod tijekom ovog krajnje teškog razdoblja".

"Ponovo potvrđujemo našu potpunu solidarnost s Kubom i snažno osuđujemo bilo kakve pokušaje uplitanja u unutarnja pitanja suverene države, zastrašivanja i korištenje nezakonitih unilateralnih restriktivnih mjera, prijetnje i ucjenu", rekla je Zaharova, ali nije pružila pojedinosti o podršci koju Rusija namjerava pružiti.

Kina je poručila da se protivi "zloupotrebi pravnih sredstava". "Kina se oduvijek protivila nezakonitim jednostranim sankcijama koje nemaju temelja u međunarodnom pravu i protivi se zloupotrebi pravnih sredstava", rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun, javlja AFP. "Sjedinjene Države moraju prestati mahati batinom sankcija i batinom prava protiv Kube te prestati neprestano prijetiti primjenom sile", dodao je.

Zašto bi Castrova optužnica mogla dovesti do rata

Optužnica je uzburkala i kubansku zajednicu u Miamiju. Vidjevši sve slabiju vladu u Havani, protukastrovski egzili zalagali su se protiv bilo kakvog dogovora s Havanom koji bi kubanske vladine dužnosnike ostavio na vlasti.

Ali za Kubance na otoku koji podržavaju revoluciju, mala je vjerojatnost da Castro ide bilo gdje, kamoli na sud u Miamiju. "On je živo utjelovljenje revolucije", rekao je bivši američki diplomat Ricardo Zúñiga za CNN.

Zúñiga je bio dio tajnog pregovaračkog tima koji je postigao dogovor s kubanskim dužnosnicima, uključujući sina Raula Castra, o obnavljanju diplomatskih veza tijekom Obamine administracije. Smatra da bi se optuživanje Castra kao način pritiska na kubansku vladu Amerikancima moglo obiti o glavu.

"Na kraju bi frustracija s obje strane mogla dovesti do sukoba jednostavno zato što Washington prekida komunikaciju s kubanskom vladom ovom optužnicom", rekao je bivši diplomat.

No mnogi prognanici vjeruju da se revolucija koju su osnovali Fidel i Raúl Castro raspada i da je dodatni pritisak sve što je potrebno da se ubrza sada neizbježan kolaps. "Vrijeme Castrovih je prošlo", izjavila je u utorak u emisiji X kubansko-američka kongresnica Maria Elivra Salazar (R-FL).

Za egzilante u Miamiju, obaranje dvaju civilnih zrakoplova volonterske skupine Braća za spašavanje predstavlja zločin koji je ostao nekažnjen više od 30 godina.

'To je zemlja kojoj je zaista potrebna pomoć'

Iako je više puta spomenuo svoju popularnost među kubansko-američkim biračima, Trump nije isključio potencijalni dogovor kojim bi se mogao izbjeći američki napad na komunistički otok. "Mogu (sklopiti dogovor) bez obzira promijenite li režim ili ne. Bio je to težak režim i ubili su mnogo ljudi", rekao je američki predsjednik novinarima u utorak. "Ali to je zemlja kojoj je zaista potrebna pomoć. Ne mogu upaliti svjetla, ne mogu jesti. To ne želimo vidjeti", dodao je.

Dok Trump tvrdi da kubanska vlada "očajnički" želi postići dogovor, isto je rekao i za Venezuelu i Iran gdje su pregovori naglo završili američkim vojnim napadima. Državni tajnik Marco Rubio, kubanski Amerikanac i žestoki protivnik obitelji Castro, rekao je da najviše kubansko vodstvo mora otići.

Suočena s tako teškim opcijama, kubanska vlada mogla bise odlučiti za borbu umjesto da se odrekne vlasti bez ispaljenog metka. Ovo je zemlja u kojoj svaki službeni govor završava pokličem "Domovina ili smrt!"

Rastuća ekonomska i humanitarna kriza

Međutim, naftna blokada Kube koju je nametnula Trumpova administracija gurnula je otok još bliže rubu ekonomske i humanitarne krize. Sankcije protiv stranih tvrtki koje posluju s kubanskom vladom također su prisilile neke brodarske linije koje uvoze hranu na otok da objave prestanak poslovanja. Sve veća nestašica i nestanci struje izazvali su raštrkane prosvjede protiv vlade, što kubanski dužnosnici obično ne toleriraju.

Američki dužnosnici rekli su da je prošlotjedni izvanredni posjet ravnatelja CIA-e Johna Ratcliffea upozorio kubansku vladu i Havanu da se njezina prilika za ustupke zatvara. U ponedjeljak je State Department najavio novi krug ekonomskih sankcija protiv visokih dužnosnika. Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel odbacio je mjere, rekavši da nijedan kubanski dužnosnik "nije imao imovinu koju treba zaštititi pod jurisdikcijom SAD-a".

Slučaj kao Venezuela?

Optužnica protiv Raula Castra podiže temperaturu među neprijateljima iz doba Hladnog rata na razinu kakva nije viđena desetljećima, a optužbe postavljaju temelje za moguću vojnu operaciju SAD-a s ciljem njegovog izručenja - kao što se dogodilo s venezuelanskim predsjednikom i bliskim saveznikom Kube, Nicolásom Madurom.

No, za razliku od Venezuele, gdje je Madurova vojska pružila slabu obranu koju su američke snage lako probile, a njegovi bivši poručnici brzo su se prilagodili Trumpovim zahtjevima, Castrovi pristaše vjerojatno će reagirati puno ratobornije.

Prijetnje 'krvoprolićem'

Kubanski dužnosnici inzistiraju da imaju pravo braniti svoj suverenitet. Kubanska vojska već se priprema za obranu od potencijalnog američkog napada, a Díaz-Canel je obećao "krvavu kupku" koja čeka svaku invazijsku silu. Vojska diljem otoka izvodi manevre dok vlada upozorava civilno stanovništvo da se pripremi za napad. Svaki potez protiv Castra vjerojatno bi doveo do otvorenog rata, čak i ako Kuba bude znatno nadjačana u naoružanju.

Iako je službeno u mirovini, Raúl Castro na Kubi se i dalje naziva vođom revolucije i generalom vojske. Kad se rijetko pojavljuje u javnosti, još uvijek nosi vojnu uniformu. On je odbrao gotovo svakog visokog političkog i vojnog dužnosnika na Kubi, a njegov nasljednik na mjestu predsjednika i tajnik komunističke partije Díaz-Canel kaže da sve važne odluke donosi on.

Bivši diplomat Zúñiga upozorio je da bi ciljanje Castra kubanskim dužnosnicima moglo ostaviti malo manevarskog prostora. "S kubanske strane, prekidom komunikacije možda neće shvatiti da bi sljedeća faza s američke strane mogla biti neka vrsta napada", rekao je. "Ali nema puno toga za uništiti što već nije oronulo."

BRAT FIDELA CASTRE /

Trump je odlučio tko mu je sljedeća meta! Slično su napravili i s Madurom

'Pokušavam ih optužiti otkad mi je bilo 9 godina'

Zašto je optužnica protiv Castra toliko važna? George Fowler, čija je obitelj pobjegla s Kube kada je imao 9 godina, dugogodišnji je odvjetnik koji zastupa lobističku skupinu Kubansko-američke nacionalne zaklade. Kaže da je pisao predsjedniku Trumpu i uključio Lewisov dopis kako bi obrazložio potrebu za poduzimanjem mjera protiv Castra. "Pokušavam optužiti Castrove otkad mi je bilo devet godina", rekao je Fowler u intervjuu za CNN.

Bivši američki državni odvjetnik u Miamiju, Guy Lewis, pomogao je u kaznenom progonu Noriege, a tom je prilikom pomogao i u prikupljanju dokaza da su Raul Castro i drugi u kubanskoj vladi primali milijune uplata od kolumbijskih vođa kartela kako bi zaštitili svoje pošiljke. Prisjeća se da su napori za podizanje optužnica zaustavljeni nakon što je Miami Herald izvijestio o nacrtu.

Novi napor uslijedio je nakon pucnjave skupine Braća za spašavanje, dok je FBI intenzivirao istragu kubanskog obavještajnog špijunskog lanca koji se protezao od vojnih objekata u Miamiju i Tampi, do infiltracija skupine Braća za spašavanje, pa čak i ureda članova Kongresa.

Vođa špijuna služio doživotnu, a vraćen u razmjeni zarobljenika

Špijunska skupina poznata kao La Red Avispa, ili Mreža osa, postavila je kubanske obavještajne časnike unutar kubanske zajednice u Miamiju koja se bori protiv Castra, uključujući i Braću za spašavanje, koja je započela kao skupina zračnih promatrača koji su identificirali kubanske izbjeglice kojima je trebalo spašavanje na moru.

Na suđenju iz 2000., pet članova kubanskog špijunskog lanca, uključujući njegovog vođu Gerarda Hernandeza, proglašeni su krivima za špijunažu i druge optužbe. Odvojena američka optužnica uključivala je ubojstvo i druge optužbe protiv kubanskih pilota MiG-ova i kubanskog generala koji je navodno naredio obaranje nenaoružanih civilnih zrakoplova.

Hernandez, koji je tada služio doživotnu kaznu u američkom zatvoru, bio je među skupinom koja je vraćena na Kubu u sklopu razmjene zatvorenika 2014., što je izazvalo bijes na jugu Floride, domu najveće kubansko-američke zajednice. "Moja reakcija je bila ljutnja", kaže Lewis. "Bilo je to kao pljuvanje u lice tim obiteljima i uspomeni na te ljude. Tri američka državljanina koji su hladnokrvno ubijeni."

Iako se čini da su pokušaji podizanja optužnice protiv Castra propali zbog promjena političkih prioriteta, tužitelji uključeni u istragu i sadašnji dužnosnici kažu da nikada nisu zatvorili knjige o braći Castro. Razmjena zatvorenika pomogla je potaknuti obnovljeni pritisak kada je Trump pobijedio na izborima 2016.

ŽIVE U MRAKU /

Kuba na rubu kolapsa: Ostali bez goriva, a u dijelovima zemlje struje nema i do 20 sati dnevno

'Ovo je bilo planirano ubojstvo'

David Buckner, koji je pomogao u vođenju kubanskog kaznenog progona za špijunažu, rekao je da tužitelji istražuju optužnicu protiv svih uključenih u ubojstvo pilota misije "Braća za spašavanje". "Pratili smo dokaze koliko god su nas mogli odvesti", rekao je. "Pregledali smo sve. Naš je cilj bio postići pravdu za ove obitelji."

Buckner kaže da je istraga pokazala da je kubanska vlada izvela napad kao poruku disidentima na otoku koji su u to vrijeme dobivali na značaju zahvaljujući financiranju europskih vlada.

U vrijeme napada 1996., špijuni u Miamiju obavijestili su kubansku vojsku o planiranom letu i osigurali da Hernandez, vođa lanca, nije u jednom od zrakoplova, rekli su tužitelji tijekom suđenja. "Ovo nije bio jednokratni slučaj, nije bilo spontano, ovo je bilo planirano ubojstvo“, rekao je Buckner. "Trebalo je zastrašiti narod Kube."

Slučaj obaranja civilnih zrakoplova

U veljači 1996. MiG-29UB kubanskih zračnih snaga oborio je dva nenaoružana zrakoplova Cessna 337 Skymaster kojima je upravljala organizacija Braća za spašavanje, koja se protivila kubanskoj vladi. Drugi mlazni lovac, MiG-23, kružio u blizini. Treća Cessna uspjela je pobjeći.

Incident je istražila Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), koja je zaključila da su vlasti na Kubi obavijestile američke vlasti o višestrukim kršenjima njihovog zračnog prostora. U barem jednom slučaju, pilot je pustio letke iznad Havane. Američke vlasti javno su upozorile na potencijalne posljedice neovlaštenog ulaska u kubanski zračni prostor.

Prema kubanskim vlastima, dva laka zrakoplova ušla su u kubanski teritorijalni zračni prostor 9. i 13. siječnja 1996. i ispustila letke koji su pali na kubanski teritorij. Nakon incidenta, navodi se u izvješću ICAO-a, zapovjednik protuzračne obrane kubanskih zračnih snaga dobio je naredbu da presretne sve daljnje letove i ovlašten ih je oboriti, bez obzira jesu li ušli u kubanski zračni prostor ili ne.

Kada su zrakoplovi Braće za spašavanje bili u još jednoj misiji, kubanske zračne snage naredile su podizanje dvaju vojnih zrakoplova, MiG-29 i MiG-23. Piloti su identificirali metu i zatražili odobrenje od vojne kontrole, koja je odgovorila s "ovlašteno uništiti". Dva od tri zrakoplova grupe koji su letjeli tog dana su oborena. Prema izvješću OAS-a, nije bilo nikakvog upozorenja za zrakoplove, niti im je dana prilika za slijetanje. Nakon obaranja svakog zrakoplova, kubanski piloti su se mogli čuti kako slave preko radija.

Nakon toga, Međuamerička komisija za ljudska prava izdala je izvješće u kojem je zaključeno: "Činjenica da su ratno oružje i piloti obučeni za borbu korišteni protiv nenaoružanih civila pokazuje ne samo koliko je nerazmjerna bila upotreba sile, već i namjeru da se okončaju životi tih pojedinaca. Tvrdi se da ulomci iz radio komunikacija između pilota MiG-29 i vojnog kontrolnog tornja ukazuju na to da su djelovali s nadređenog položaja te pokazali zlobu i prezir prema ljudskom dostojanstvu žrtava."

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo je Rezoluciju Vijeća sigurnosti 1067 (1996.), koju je predložio SAD, a kojom se osuđuje Kuba. Članovi koji se nisu slagali s rezolucijom, smatrali su da ona izdvaja Kubu za osudu te da je umjesto toga trebala uputiti poziv kojim se obje države potiču da se suzdrže od obaranja civilnih zrakoplova, kao i da spriječe nepravilnu upotrebu civilnog zrakoplovstva.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.