- 131. je dan rata u Ukrajini
- Volodimir Zelenskij priznao pad Lisičanska
- Velika Britanija objavila postratovski program pomoći Ukrajini
- Ukrajinska vojska te strani analitičari predviđaju sljedeće mete ruskih napada
- Zmijski otok je ponovno pod ukrajinskom jurisdikcijom
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Ruski mediji tvrde da su Ukrajinci granatirali Doneck
22.30 - Proruski mediji i društvene mreže tvrde kako je napadnut Doneck te kako je u granatiranju pogođena željeznička stanica te obližnja tržnica.
Ukrajinski mediji podsjećaju kako su prije dva dana ukrajinske snage pogodile skladište oružja na istoku Ukrajine
Ruska novinarka zbog statusa o Mariupolju završila u psihijatrijskoj bolnici
22.10 - Maria Ponomarenko (44) uhićena je u Sankt-Peterburgu u travnju zbog navodnog objavljivanja informacija o ruskom granatiranju kazališta u Mariupolju na Telegram kanalu Bez cenzure. Prijeti joj do 10 godina zatvora. Tužitelji su kao jedan od dokaza da je širila laži naveli i ovaj komentar: "Nemoguće je šutjeti kad znate za smrt tisuća nevinih ljudi."
Ponomarenko je sad premještena u psihijatrijsku bolnicu. Ondje će ostati oko mjesec dana i bit će podvrgnuta psihijatrijskom vještačenju, piše RusNews pozivajući se na njenog odvjetnika Sergeja Podolskog. Novinarki trenutačno nije dopušteno vidjeti obitelj ni prijatelje, a zabranjeno joj je i primiti pisma. Dozvoljeno joj je kontaktirati jedino odvjetnika.
Moskva: Veleposlanstvo u Sofiji više ne radi normalno
22.00 - Rusko veleposlanstvo u Sofiji ne može nastaviti s uobičajenim radom nakon što je Bugarska protjerala 70 diplomata, priopćila je Moskva. "Sada, nakon ove gluposti..., veleposlanstvo više ne može normalno funkcionirati", rekao je u ponedjeljak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, javlja novinska agencija Interfax.
Sedamdeset ruskih diplomata i njihovih obitelji u nedjelju je napustilo Bugarsku nakon što su protjerani iz te zemlje EU-a pod sumnjom za špijunažu. Rusija je zauzvrat zaprijetila da će potpuno zatvoriti svoje veleposlanstvo u Sofiji.
"Politizirana odluka Sofije da neopravdano smanji naše diplomatsko osoblje u Bugarskoj sigurno neće ostati bez bilateralnog odgovora", rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u ponedjeljak, a prenosi agencija France Presse. Kazavši da je bugarsko protjerivanje "daleko nadišlo diplomatsku praksu", pozvala je Sofiju i EU da "razmisle o načelu reciprociteta" u diplomatskim odnosima. Europska diplomacija "treba shvatiti da nepromišljena podrška pojedinih država članica proturuskim akcijama nameće cijeloj Europskoj uniji odgovornost za njihove posljedice", uključujući i što se tiče uzvratnih mjera Rusije, dodala je.
EU sa svoje strane "žali zbog neopravdane prijetnje Ruske Federacije da će prekinuti diplomatske veze s Bugarskom", opisujući tu mjeru kao "nesrazmjernu". Mnoge europske zemlje protjerale su ruske diplomate nakon invazije na Ukrajinu 24. veljače, a Moskva je odgovorila sličnim potezima.
Ukrajinci objavili snimku moćnog sustava
17.55 - Moćni raketni sustavi koje je osigurao SAD prikazani su u videu iz Zaporižje na jugoistoku Ukrajine. Snimka prikazuje ukrajinske trupe kako ispaljuju projektile iz sustava HIMARS, koji može istovremeno lansirati više precizno navođenih projektila.
Oružje je naprednije od oružja koje je ranije koristila Ukrajina i ima veći domet i preciznost.
Ukrajina: Zastava je na Zmijskom otoku, ali još nije podiguta
17.30 - Glasnogovornica južnog zapovjedništva ukrajinske vojske Natalia Humeniuk pojasnila je vijest da podignuta zastava na Zmijskom otoku: "Zastava je dopremljena na otok helikopterom. Čekat će dolazak trupa, a zatim će se postaviti", rekla je za CNN. "Nitko se još nije iskrcao na otok. Pa tko će to postaviti, podignuti?" rekla je.
Zarobljeni Britanac se žalio na smrtnu presudu
16.50 - Aiden Aslin, Britanac koji je sud tzv. Narodne republike Donjeck u istočnoj Ukrajini osudio na smrt, uložio je žalbu na kaznu, javlja ruska državna novinska agencija Tass. U izvješću je citiran čovjek za kojeg se tvrdi da je njegov odvjetnik koji je rekao da se žalba odnosi samo na neke od optužb, konkretno one koje uključuju smrtnu kaznu, kao što je njegov navodni pokušaj da izazove "nasilno preuzimanje vlasti" samoproglašene Narodne Republike Donjeck. Prema izvješću, svrha žalbe je "izbjeći smaknuće". Drugi Britanac osuđen na smrt u Donjecku 9. lipnja, Shaun Pinner, ranije je uložio žalbu, izvijestio je Tass prošlog tjedna.
Britanski obavještajci objavili novu kartu stanja u Ukrajini
16.05 - Na temelju podataka vojne obavještajne službe, britansko ministarstvo obrane objavilo je kartu s novim stanjem na terenu.
EU uspostavlja platformu za obnovu Ukrajine
16.00 - EU će uspostaviti platformu za koordiniranje obnove Ukrajine nakon rata s Rusijom, rekla je u ponedjeljak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Platforma će se koristiti za utvrđivanje investicijskih potreba, koordiniranje akcija i usmjeravanje resursa, rekla je von der Leyen na Konferenciji o oporavku Ukrajine u švicarskom Luganu. "Od početka rata, EU je mobilizirao oko 6,2 milijarde eura financijske potpore. I još više će doći. Značajno ćemo se angažirati na srednjoročnoj i dugoročnoj obnovi", kazala je šefica EK-a.
Platforma će okupiti zemlje, institucije, privatni sektor i civilno društvo. Također će uključivati međunarodne organizacije poput Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB). EIB predlaže financijsku strukturu koja se koristila tijekom pandemije covida-19 kako bi s investicijama do 100 milijardi eura pomogla obnovu Ukrajine. Von der Leyen je rekla da Europa ima posebnu odgovornost i strateški interes da bude na strani Ukrajine. Također tvrdi da Komisija ima ekspertizu u vođenju programa koji objedinjuju reforme i ulaganja.
Nakon što je Ukrajina i službeno postala kandidat za članstvo u EU, suradnja s Kijevom će se još samo dodatno pojačati, poručila je von der Leyen. Ukrajini je potrebno 750 milijardi dolara za plan oporavka u tri faze nakon ruske invazije, rekao je njezin premijer na konferenciji. Denis Šmigal također je rekao da je ruska invazija na ukrajinskoj infrastrukturi napravila izravnu štetu od preko 100 milijardi dolara. "Danas izravni infrastrukturni gubici Ukrajine iznose preko 100 milijardi dolara", rekao je. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u videoobraćanju konferenciji poručio da će ponovna izgradnja Ukrajine biti "zajednička zadaća cijelog demokratskog svijeta".
Oglasio se Putin: 'Nastavite svoje misije'
14.30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je naredio svojoj vojsci da nastavi ofenzivu na istoku Ukrajine nakon što je u potpunosti osvojila regiju Luhansk.
Ruske snage "moraju nastaviti svoje misije prema već odobrenim planovima“, rekao je Putin tijekom televizijskog razgovora s ministrom obrane Sergejom Šojguom. "Nadam se da će se u njihovim sektorima sve odviti kao što je to bilo u Luhansku“, rekao je.
Ove izjave dolaze dan nakon što se ukrajinska vojska povukla iz strateški važnog grada Lisičanska, čime su Rusi i proruski separatisti u potpunosti osvojili Luhansk. Luhansk i susjedni Donjeck zajedno čine rudom bogatu regiju Donbas koja je cilj Moskve. Šojgu je rekao kako su ruske snage u procesu "razminiravanja Lisičanska“.
Osvajanje Lisičanska koji je sa susjednim gradom Sjeverodonjeckom činio strateški važnu os ruskim snagama omogućava lakši proboj prema zapadu, prema gradovima Slovjansku i Kramatorsku, dva najveća mjesta u Donbasu koji su i dalje pod kontrolom Kijeva.
Proruski separatistički dužnosnik Vitalij Kiseljev u ponedjeljak je rekao da ruske snage iz dva smjera napreduju prema Siversku, mjestu na putu prema Kramatorsku i Slovjansku.
Kremlj će odgovoriti 'na isti način' na protjerivanje svojih diplomata iz Bugarske
13.40 - Kremlj će odgovoriti "na isti način" nakon što je Bugarska protjerala 70 ruskih diplomata, upozorio je danas ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, nakon što je bugarski premijer u odlasku Kiril Petkov prošlog tjedna najavio protjerivanje 70 ruskog diplomatskog osoblja zbog zabrinutosti oko špijunaže.
Taj potez, koji je uslijedio nakon naglog pogoršanja odnosa zbog ruske invazije na Ukrajinu, bio je najveće protjerivanje ruskih diplomata u Sofiji, a diplomatski kadar Moskve u Bugarskoj više je nego prepolovljen, piše Sky News.
Nakon te odluke, ruska veleposlanica u Bugarskoj, Eleonora Mitrofanova, rekla je da će od Moskve zatražiti da zatvori svoje veleposlanstvo u toj balkanskoj zemlji nakon što je njezin apel Sofiji da preinači ono što je nazvala neprijateljskim korakom bez presedana bio zanemaren. U izjavi upućenoj bugarskom narodu, veleposlanica je rekla da bi zatvaranje ruskog veleposlanstva neizbježno dovelo do zatvaranja i bugarskog veleposlanstva u Moskvi.
Što ako Putin naglo ode s vlasti?
13.35 - Već neko vrijeme šuška se o lošem stanju Vladimira Putina, a mnogi se zbog toga pitaju što će se dogoditi kada Putina više ne bude. Opozicija vjeruje da će, ako Putin ode, njegov režim otići s njim i da će postojati šansa za "novu perestrojku". Konzervativci misle da bi ovaj trenutak bio prilika da se zategnu 'šaraf", piše The Moscow Times.
U svakom slučaju, postoji duboka neizvjesnost o tome što će i tko doći nakon njega. Ustav Rusije ne precizira šta će se dogoditi ako predsjednik umre dok je na funkciji, već se spominje samo mogućnost "zdravstvenih razloga" zbog kojih predsjednik više ne može izvršavati svoje dužnosti, a procedura je ista kao i za ostavku.
U sadašnjoj situaciji ključno je pitanje pripreme - hoće li Putinov odlazak biti iznenadan i neočekivan ili će imati vremena da odredi nasljednika?
Iskustva iz BiH u potrazi za nestalima koristit će se i u Ukrajini
13.32 - Iskustva iz BiH u potrazi za osobama nestalima tijekom rata dragocjena su i bit će primijenjena i u Ukrajini, suočenoj s ruskom agresijom, kazala je u ponedjeljak zamjenica šefa Delegacije EU u BiH Ekaterina Dorodnova najavivši i nastavak pomoći u potrazi za nestalima na području bivše Jugoslavije.
Tijekom ratova na području bivše zajedničke države 90-ih godina prošlog stoljeća prijavljen je nestanak oko 40 tisuća osoba od čega 35 tisuća samo s područja BiH. Sudbina velikog broja nestalih je razriješena, no još uvijek se traga za oko 11 tisuća osoba, od čega je njih 7628 s područja BiH.
Istražiteljski timovi su u proteklim desetljećima ekshumacijama došli do posmrtnih ostataka nestalih, a njihov identitet naknadno je najvećim dijelom potvrđen usporedbom DNK uzoraka iz pronađenih posmrtnih ostataka i krvi preživjelih srodnika. Te su se analize provodile u laboratoriju Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP), čije je sjedište godinama bilo u Sarajevu, no sada je premješteno Nizozemsku.
"Činjenica da je 80 posto slučajeva (nestalih osoba) riješeno impresivna je", kazala je Dorodnova nakon što se u Sarajevu sastala s čelnicima Instituta za nestale osobe BiH (INO).
Istaknula je ipak kako rat u Ukrajini sada diktira nove prioritete pa će organizacije poput ICMP-ja, koje su u proteklim godinama pomagale proces potrage za nestalima na području bivše Jugoslavije, sada morati preusmjeriti svoje kapacitete.
Potvrdila je kako EU stoga želi poduprijeti jačanje lokalnih kapaciteta radi dovršetka procesa potrage za nestalim. Već je odobreno ili odobrila ili planirano 7,5 milijuna eura za financiranje takvih projekata, uključujući uspostavu forenzičkog laboratorija u samoj BiH.
Ravnatelj INO Mujo Hažiomerović potvrdio je kako politički problemi dodatno kompliciraju davno planiranu tranziciju. "Željeli bismo da se ICMP ne povlači s obzirom na trenutačno političku situaciju u BiH no doći se trenutak kada će to biti neizbježno", upozorio je Hadžiomerović.
Turska zaustavila ruski brod s navodno ukradenim ukrajinskim žitom
13.30 - Turska je zaustavila teretni brod pod ruskom zastavom u Crnom moru u blizini svoje obale i istražuje ukrajinsku tvrdnju da prevozi ukradeno žito, rekao je u ponedjeljak visoki turski dužnosnik. Ukrajinski veleposlanik u Turskoj rekao je u nedjelju da su turske carinske vlasti zadržale brod Žibek Žoli.
Ukrajina je u četvrtak zatražila od Turske da zadrži teretni brod Žibek Žoli, koji pod ruskom zastavom prevozi ukrajinsko žito oteto iz okupirane luke Berdjansk, i uhiti njegovu posadu, prema ukrajinskom dužnosniku i dokumentu u koji je uvid imao Reuters.
Dužnosnik iz ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova je, navodeći informacije ukrajinske pomorske uprave, rekao da brod Žibek Žoli prevozi otprilike 4500 tona žita, natovarenog u Berdjansku, koje pripada Ukrajini.
Ured ukrajinskog državnog tužitelja je u posebnom pismu turskom ministarstvu pravosuđa 30. lipnja poručilo da je Žibek Žoli uključen u "nezakoniti izvoz ukrajinskog žita" iz Berdjanska, da mu je odredište grad Karasu u Turskoj i da prevozi 7000 tona tereta, što je veća brojka od one koju je naveo dužnosnik.
Kazahstanska prijevoznička tvrtka KTZ Express je za Reuters potvrdila da je Žibek Žoli u njenom vlasništvu, no rekli su da ga je unajmila ruska tvrtka Green Line, koja se ne nalazi ni na kakvom popisu sankcija. Ukrajina optužuje Rusiju za krađu žita s područja koje su ruske snage zauzele od početka invazije krajem veljače.
Ukrajinci vratili Zmijski otok
13.00 - Ukrajinska zastava ponovno se zavijorila na Zmijskom otoku u Crnom moru, potvrdila je u ponedjeljak glasnogovornica ukrajinske vojske. Guardian piše kako su se ruske trupe odande povukle prošlog tjedna.
"Teritorij Zmijskog otoka vraćen je pod jurisdikciju Ukrajine", rekla je Natalia Humenjuk, glasnogovornica ukrajinskog južnog vojnog zapovjedništva, na konferenciji za novinare.
Papa Franjo želi posjetiti Ukrajinu i Rusiju kako bi 'služio miru'
12.45 - Papa Franjo rekao je da bi želio posjetiti Moskvu kako bi "služio miru" ako bi mu Kremlj dao "mali prozor" da to učini. U intervjuu za Reuters, papa je odbacio izvješća da planira podnijeti ostavku u bliskoj budućnosti i rekao da je na putu da ovaj mjesec posjeti Kanadu. U nastavku je izrazio nadu da će nakon toga što prije moći otići u Moskvu i Kijev.
"Želio bih ići u Ukrajinu i želio sam prvo u Moskvu. Razmijenili smo poruke o tome jer sam mislio da ću, ako mi predsjednik Rusije da mali prozor, otići tamo služiti miru. A sada je to moguće, nakon što se vratim iz Kanade; moguće je da ću uspjeti otići u Ukrajinu.
Prvo ću otići u Rusiju da pokušam pomoći na neki način, ali volio bih ići u obje prijestolnice. S Rusijom još uvijek postoji taj vrlo otvoren dijalog, vrlo srdačan, vrlo diplomatski u pozitivnom smislu riječi, ali zasad je to u redu; vrata su otvorena", poručio je papa Franjo.
Balerina se pridružila ukrajinskoj vojsci
11.02 - Bivša balerina pridružila se ukrajinskim oružanim snagama nakon ruske invazije na zemlju ove veljače.
Lesja Vorotnjuk prethodno je radila u Kijevskoj nacionalnoj opernoj kući prije nego što je počela pomagati civilima da se evakuiraju iz glavnog grada Ukrajine dok su se ruski okupatori približavali regiji ranije ove godine.
Gospođa Vorotnjuk, čiji je suprug poginuo u ratu na istoku Ukrajine prije tri godine, kasnije se pridružila jedinici teritorijalne obrane u Kijevu, piše Sky News.
Ukrajinski stožer: Rusi će napasti Slovjansk
10.55 - Nakon što je Rusija za vikend zauzela istočni ukrajinski grad Lisičansk, ruske snage sada idu na grad Slovjansk, tvrdi u ponedjeljak ukrajinski glavni stožer. "Rusi pokušavaju uspostaviti kontrolu nad selima Bohorodične, Dolina i Mazanivka, u smjeru Slovjanska", naveo je glavni stožer Ukrajine u svom dnevnom priopćenju.
Sva tri sela nalaze se manje od 20 kilometara sjeverno i sjeveroistočno od Slovjanska, na južnoj strani rijeke Sjeverni Donjec. Ruske snage pokušavale su potisnuti ukrajinske snage na novu obrambenu liniju između gradova Siversk, Soledar i Bakhmut, navodi se u priopćenju. Ova tri grada udaljena su oko 30 do 40 kilometara istočno od urbanog područja Slovjansk-Kramatorsk, posljednjeg ukrajinskog vojnog uporišta u Donbasu.
Ruski državni mediji u nedjelju ujutro objavili su da su ruske i separatističke snage preuzele punu kontrolu nad Lisičanskom, posljednjim velikim gradom pod ukrajinskom kontrolom u regiji Luhansk, nakon pada Sjeverodonecka.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u nedjelju je priznao da su se ukrajinske snage povukle iz Lisičanska u Donbasu, no najavio da će se taktikom vojske i novim oružjem vratiti kontrola nad tim područjem.
Separatisti iz Donjecka naveli žrtve ukrajinskih napada
10.20 - Dužnosnici samoproglašene Narodne Republike Donjeck na Telegramu tvrde da su u posljednja 24 sata ukrajinske snage granatirale 15 od 240 naselja pod njihovom kontrolom. Tvrde da je “petero ljudi ubijeno, a još 20 civila ranjeno”, prenosi Guardian.
Ukrajinski stožer: Rusi izgubili više od 36.000 vojnika
9.39 - Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga objavio je novo izvješće o ruskim gubicima tijekom rata: Navode kako je Rusija izgubila oko 36.200 vojnika.
Od opreme, neprijatelj je ostao bez: 1589 tenkova, 3754 ostalih oklopnih vozila, 804 topnička sustava, 246 višecijevnih raketnih bacača, 105 sustava PZO, 217 aviona, 187 helikoptera, 658 dronova, 144 krstareća projektila, 15 plovila, 2629 drugih neoklopnih vozila i cisterni te 65 komada specijalne opreme.
Samit u Luganu: EIB želi prikupiti 100 milijardi eura za obnovu Ukrajine
9.30 - Europska investicijska banka, ogranak za ulaganja EU-a, predlaže osnivanje instrumenta financiranja, koji se prethodno koristio u pandemiji covida-19, za pomoć obnovi Ukrajine s do 100 milijardi eura ulaganja, navodi se u dokumentu koji je Reuters dobio na uvid.
Fond EU-Ukraine Gateway (E-U GTF) trebao bi imati početnih 20 milijardi eura kroz doprinose zemalja EU-a i proračuna EU-a u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i jamstava. Jamstva bi imala višestruki učinak i vodila bi do infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti oko 100 milijardi eura, navodi se u dokumentu, što je dovoljno za otprilike polovicu što hitnijih potreba Ukrajine.
Prijedlog EIB-a trebao bi biti predstavljen u ponedjeljak, prvog dana međunarodne konferencije o oporavku Ukrajine u Švicarskoj, čiji je cilj osigurati sredstva Ukrajini i pomoći joj da se oporavi nakon rata. EIB predlaže fond koji bi funkcionirao poput onog u pandemiji covida-19 i koji bi jamčio sredstva za mala i srednja poduzeća.
E-U GTF mogao bi pridonijeti obnovi mostova, obnovi vodoopskrbe ili kanalizacije, posebno u gradovima čija se populacija povećala zbog migracija iz drugih dijelova Ukrajine od početka ruske invazije na susjednu zemlju 24. veljače.
Projekti bi se mogli usmjeriti i na olakšavanje ukrajinskog izvoza ili na njezinu energetsku i digitalnu infrastrukturu. EIB ili razvojne banke kao što su KfW ili DFC mogle bi povući sredstva iz fonda ili njegova jamstva za ulaganja koja nadziru.
Fond je isto tako osmišljen za poticanje privatnih poduzeća koji bi financiranje ulaganja u Ukrajini vjerojatno smatrali previše rizičnima. Korištenje instrumenta sličnog prethodno korištenom znači da bi se on mogao brže pokrenuti pa bi početna ulaganja mogla biti odobrena već do kraja godine.
Europska komisija prvo mora dati svoj pristanak, a potom većina članica EU-a mora podržati taj plan. Države EU-a naknadno bi odlučivale hoće li doprinijeti fondu.
Rusi bi mogli pokrenuti dva nova napada u Ukrajini
9.08 - Američki Institut za proučavanje rata navodi da ruske snage vjerojatno nisu u potpunosti očistile Lisičansk i Luhansku oblast do 3. srpnja, usprkos tvrdnjama ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da se ruske snage i dalje bore unutar Lisičanska kako bi porazile preostale opkoljene ukrajinske snage. No, dodaju da ukrajinsko povlačenje znači da će ruske snage sigurno relativno brzo izvršiti svoje operacije.
Ruske snage sada će vjerojatno napredovati prema Siversku, premda bi mogle pokrenuti značajnije napade na Bahmut ili Slovjansk istovremeno ili umjesto napada na Siversk. Ukrajinci će vjerojatno nastaviti s povlačenjem, a još nije sigurno hoće li odlučiti braniti područje oko Siverska, piše Institut.
Ukrajinci uništili rusko skladište oružja
8.58 - Ukrajinski mediji javljaju da je skladište streljiva uništeno u okupiranom gradu Snižneu u istočnoj regiji Donjecka. Nexta TV objavila je neprovjerenu snimku za koju tvrdi da prikazuje incident.
U Sjeverodonjecku i Lisičansku ostalo oko 18.000 civila
8.55 - Oko 8000 civila ostalo je u okupiranom Sjeverodonjecku, a oko 10.000 ih je ostalo u nedavno okupiranom gradu Lisičansku, rekao je guverner te regije Serhij Hajdaj.
Na svom Telegram kanalu Hajdaj je objavio da ukrajinske snage "i dalje brane manji dio Luhanska kako bi naša vojska dobila na vremenu i utvrdila obrambene pozicije", prenosi Guardian.
Rusi granatirali srednju školu u okolici Harkiva
8.50 - Srednja škola u sjeveroistočnoj regiji Harkiva pogođena je projektilom, izvijestio je guverner regije Oleh Sinjehubov.
"Projektil je jutros u četiri sata pogodio zgradu u okrugu Ševčenkiv. Spasioci trenutno pretražuju ruševine", naveo je Sinjehubov na Telegramu i dodao da su Rusi "napali gradove i sela oko Harkiva, Izjuma i Bogoduhiva" i da su stambene zgrade, gospodarske zgrade, garaže i drugi objekti u regiji uništeni zbog granatiranja.
Jučer je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao da je Rusija "brutalno" raketnim napadima napala Harkiv, Kramatorsk i Slovjansk, što je rezultiralo sa šest mrtvih i 20 ranjenih samo u Slovjansku.
Rusko ministarstvo obrane također je priopćilo da je pogođena vojna infrastruktura u Harkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini, prenosi Sky News.
Lukašenko: Imamo jedinstvenu vojsku s Rusijom
8.45 - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je kako njegova zemlja u potpunosti stoji uz Ruse u njihovoj vojnoj akciji u Ukrajini te da će "dvije zemlje ostati zajedno".
"Danas nas kritiziraju da smo jedina zemlja na svijetu koja podržava Rusiju u njenoj borbi protiv nacizma. Podržavamo i podržavat ćemo Rusiju", rekao je Lukašenko, prenosi Sky News.
"Zar ne znaju oni koji nas kritiziraju da imamo tako blisku zajednicu s Ruskom Federacijom, da imamo praktički jedinstvenu vojsku? Ali vi ste sve to znali. Ostat ćemo zajedno s bratskom Rusijom", dodao je.
Bjelorusija se obvezala na "zajedničku državu" s Rusijom od 1990-ih, ali je postignut mali napredak u provedbi plana, a prošle godine Lukašenko je inzistirao da njegova zemlja mora zadržati svoj "suverenitet".
Rusko ministarstvo: Ukrajinci raketirali Belgorod i Kursk
8.42 - Glasnogovornik ruskog Ministarstva obrane general pukovnik Igor Konašenkov izjavio je da je ukrajinska vojska napala stambena područja ruskih gradova Belgoroda i Kurska s balističkim projektilima Točka-U s kazetnim streljivom i bespilotnim letjelicama.
“Noćas, od 3:00 do 3:30 po moskovskom vremenu, režim u Kijevu pokrenuo je namjerni napad balističkim projektilima Točka-U s kazetnim streljivom i bespilotnim letjelicama Tu-143 na stambena područja Belgoroda i Kurska, gdje nema vojske. Želim naglasiti da je ovaj raketni napad bio namjerno planiran i izveden protiv civilnog stanovništva ruskih gradova", rekao je Konašenkov, prenose ruske agencije.
Britanski obavještajci: Rusi će se usredotočiti na Donjecku oblast
7.15 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnovije operativno izvješće o ratu u Ukrajini. Poseban naglasak su stavili na povlačenje ukrajinskih postrojbi iz Lisičanska i opskrbu hranom.
"Ukrajinske snage povukle su se iz Lisičanska, vjerojatno se vraćajući na pripremljene obrambene položaje. Rusko Ministarstvo obrane ranije je tvrdilo da je završilo okruženje Lisičanska i osiguralo potpunu kontrolu nad gradom. Grad je bio posljednje preostalo veće naseljeno središte u Luhanskoj oblasti pod ukrajinskom kontrolom. Ruski fokus sada će se gotovo sigurno prebaciti na zauzimanje Donjecke oblasti, čiji veliki dio ostaje pod kontrolom ukrajinskih snaga. Borba za Donbas bila je teška i iscrpljujuća i malo je vjerojatno da će se to promijeniti u nadolazećim tjednima", tvrde britanski obavještajci.
"Dok je žetva u tijeku, ruska invazija nastavlja razoran utjecaj na poljoprivredni sektor Ukrajine. Rat je izazvao velike poremećaje u opskrbnim lancima sjemena i gnojiva na koje se ukrajinski poljoprivrednici oslanjaju.
Ruska blokada Odese nastavlja ozbiljno ograničavati ukrajinski izvoz žitarica. Zbog toga ukrajinski poljoprivredni izvoz 2022. vjerojatno neće biti veći od 35 posto ukupnog izvoza 2021. Nakon povlačenja s crnomorske ispostave Zmijskog otoka, Rusija je pogrešno tvrdila da je 'lopta sada u ukrajinskom dvorištu' u vezi s poboljšanjem izvoza žitarica. U stvarnosti, rusko ometanje ukrajinskog poljoprivrednog sektora nastavlja pogoršavati globalnu krizu hrane", dodaju.
Zelenskij komentirao rusku ekonomiju
7.15 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je kako se ruska ekonomija nalazi u najvećoj krizi u posljednjih 50 godina.
"Svijet prekida veze s Rusijom. Riječi kolaps, deficit i siromaštvo bit će opis ruskog života sve dok ta država želi biti teroristička država", rekao je.
London objavio mjere za pomoć u obnovi Ukrajine
7.15 - Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss iznijet će u ponedjeljak sveobuhvatan dugoročni plan pomoći u obnovi Ukrajine kada se jednom završi rat s Rusijom.
Na konferenciji o obnovi Ukrajine u Luganu, u Švicarskoj, Truss će izložiti britanske projekte za kratkoročnu potporu zemlji slanjem humanitarne pomoći, ali i dugoročne kako bi se ukrajinsko gospodarstvo oživilo uz pomoć britanskog znanja na financijskom i na ekonomskom polju, ističe njezino ministarstvo u priopćenju objavljenom u nedjelju.
London će napose pomoći u obnovi Kijeva i okolice, kao odgovor na zahtjev predsjednika Zelenskog, ističe Foreign office. Velika Britanija usto planira 2023. organizirati konferenciju o obnovi Ukrajine i otvoriti ured u Londonu kako bi koordinirala taj posao.
"Oporavak Ukrajine nakon ruske agresije bit će znak moći koju demokracija ima nad autokracijom. To će pokazati Putinu da su njegovi pokušaji uništenja Ukrajine samo doveli do snažnije, razvijenije i jedinstvenije zemlje", rekla je čelnica britanske diplomacije uoči konferencije u Luganu. "Vodili smo u pružanju pomoći Ukrajini tijekom rata i ubuduće ćemo biti na čelu kada je riječ o potpori planu ukrajinske vlade za obnovu i za razvoj", rekla je.
U srijedu je britanska vlada objavila da će izdvojiti 1,16 milijarda eura dodatne vojne pomoći Ukrajini kako bi odgovorila na rusku invaziju, koja će obuhvaćati sustave protuzračne obrane i bespilotne letjelice. Ovim izdvajanjem se vrijednost britanske vojne pomoći Kijevu penje na 2,3 milijarde funta.
Zelenskij priznao pad Lisičanska
Jučer - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u nedjelju je priznao da su se ukrajinske snage povukle iz Lisičanska u Donbasu, no najavio da će se taktikom vojske i novim oružjem vratiti kontrola nad tim područjem. "Ako zapovjednici naše vojske povuku ljude s određenih točaka na fronti gdje neprijatelj ima oružanu nadmoć, a što vrijedi i za Lisičansk, to znači samo jedno“, rekao je Zelenskij u svom večernjem obraćanju.
"Da ćemo se vratiti zahvaljujući našoj taktici i ubrzanju pošiljka modernog naoružanja“, dodao je.
Ruski državni mediji u nedjelju ujutro objavili su da su ruske i separatističke snage preuzele punu kontrolu nad Lisičanskom, posljednjim velikim gradom pod ukrajinskom kontrolom u regiji Luhansk, nakon pada Sjeverodonecka. Prema priopćenju ruskog ministarstva, ruski ministar obrane Sergej Šojgu izvijestio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da je "čitava regija Lugansk oslobođena".
