Već neko vrijeme šuška se o lošem stanju Vladimira Putina, a mnogi se zbog toga pitaju što će se dogoditi kada Putina više ne bude. Opozicija vjeruje da će, ako Putin ode, njegov režim otići s njim i da će postojati šansa za "novu perestrojku". Konzervativci misle da bi ovaj trenutak bio prilika da se zategnu 'šaraf", piše The Moscow Times.
U svakom slučaju, postoji duboka neizvjesnost o tome što će i tko doći nakon njega. Ustav Rusije ne precizira šta će se dogoditi ako predsjednik umre dok je na funkciji, već se spominje samo mogućnost "zdravstvenih razloga" zbog kojih predsjednik više ne može izvršavati svoje dužnosti, a procedura je ista kao i za ostavku.
U sadašnjoj situaciji ključno je pitanje pripreme - hoće li Putinov odlazak biti iznenadan i neočekivan ili će imati vremena da odredi nasljednika?
Manje manevarskog prostora za elite
Ako se unaprijed zna nasljednik, elite će imati manje manevarskog prostora. Što više vremena bude na raspolaganju, to će se lakše upravljati prijenosom moći. Ako podrška Putinu ostane relativno stabilna, i njegov nasljednik će imati na raspolaganju značajan politički kapital, što bi onda moglo nazvati se "ideologijom putinizma". Ova ideologija je do sada osiguravala stabilnost režima.
Međutim, ako Putin napusti mjesto predsjednika iznenada i bez vremena da pripremi nasljednika, sve postaje mnogo nepredvidljivije. Mnogo bi ovisilo od faktora izvan Putinove kontrole, a uloga elite bila bi daleko značajnija
Premijer postaje vršitelj dužnosti, ali ovlasti su mu ograničene
Prema Ustavu, premijer postaje vršitelj dužnosti predsjednika u slučaju da predsjednik nije u mogućnosti raditi svoj posao. No, same ovlasti vršitelja dužnosti su ograničena i on ne može raspustiti Državnu dumu, raspisati referendum ili predložiti ustavnu reviziju.
Status "vršitelja dužnosti predsjednika" djeluje kao idealna polazna točka za potencijalnog nasljednika, zbog čega mnogi promatrači vjeruju da bi prijenos vlasti počeo imenovanjem novog premijera.
Unatoč svim njegovim zaslugama, malo je vjerojatno da Putin vidi sadašnjeg premijera Mihaila Mišustina kao svog nasljednika. Čak i ako se sutra nešto dogodi Putinu i Mišustin postane vršitelj dužnosti predsjednika, to ga ne čini automatski favoritom za pobjedu na sljedećim predsjedničkim izborima.
Kada bi Mišustin iznenada bio postavljen na funkciju vršitelja dužnosti predsjednika bez adekvatne pripreme, on bi se našao u veoma teškoj situaciji. Zavisio bi o predsjedničkoj administraciji, a sve veće političke odluke ili kadrovske promjene u vladi koje bi sam donio sigurno bi izazvale sukob.
Točna ustavna procedura u slučaju smrti predsjednika je da Državni savjet ima rok od 14 dana da raspiše predsjedničke izbore, a glasanje se mora održati u roku od tri mjeseca od prestanka ovlaštenja predsjednika. Ako se izbori ne raspišu na vrijeme, sve prelazi u nadležnost Centralne izborne komisije.
Uloga formalnih institucija bi porasla
Ako nema imenovanog nasljednika, uloga formalnih institucija bi porasla, zajedno s mogućnostima da elita igra značajnu ulogu. Već sada ključne institucije moći funkcioniraju kao dijelovi Putinova neformalnog režima. Ali ako bi Putin otišao bez nasljednika, institucije bi postale kanali za interese velikih korporacija, sigurnosnih službi, rukovodstva vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i utjecajnih Putinovih suradnika i prijatelja.
Ubrzo bi krenula intenzivna borba za poluge utjecaja i ključno pitanje bi bilo jesu li elite uspele postići dogovor o nasljedniku.
Danas, kada vlast ima ogroman rejting, stanovništvo je mobilizirano, a opozicija ušutkana, velika je šansa da će se elite dogovoriti, odnosno da će dio nje nametnuti svoj izbor.
Ali ako Putin ode u trenutku kada proratni blok bude oslabljen, kada bude manje političke podrške režimu, veća razina nezadovoljstva i više ekonomskih problema, onda će imati manje manevarskog prostora, a glas progresivaca i velikih biznisa će biti jači. Ako se to dogodi, izbor nasljednika bi bio daleko kompliciraniji proces.
