- 115. je dan rata u Ukrajini
- Rusija koristi humanitarne koridore za ostvarivanje vojnih ciljeva
- Ruski veleposlanik priprijetio Americi zbog slanja oružja u Ukrajinu
- Ruski mediji objavili snimke dvojice zarobljenih Amerikanaca
- Putinov saveznik ne želi priznati separatističke republike u Ukrajini
- Rusi napali Krivij Rih
- Ministarstvo obrane Rusije tvrdi da je u Ukrajini ubijeno 74 Hrvata; MVEP: Nemamo takve informacije
- Rusija povlači trupe sa svih bojišta i šalje ih prema Sjeverodonjecku
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Moskva: Iz Ukrajine u Rusiju je dovedeno dva milijuna ljudi
23.01 Od početka invazije Kremlja na Ukrajinu iz te je zemlje u Rusiju dovedeno oko dva milijuna ljudi, prema dužnosniku ruskog ministarstva obrane. Ruski dužnosnik je rekao da su ruske snage dovele 1,936 milijuna ljudi u Rusiju, uključujući 307.000 djece. Od toga broja samo u subotu 29 730 ljudi, među kojima je bilo 3500 djece, rekao je general Mihail Mizincev.
Moskva kaže da pomaže evakuaciju ljudi iz područja sukoba, Donjecka i Luhanska, na sigurno. Ukrajina, međutim, tvrdi da Rusija sprječava ljude da izbjegnu u područja koja nisu pod kontrolom ruskih snaga, te ih zapravo deportira. Mnogi od onih koji su poslani u Rusiju pokušali su se vratiti u Ukrajinu preko trećih zemalja.
Kijev planira nastaviti pregovore s Moskvom do kraja kolovoza
22.28 Kijev namjerava nastaviti mirovne pregovore s Rusijom do kraja kolovoza nakon što provede operacije protunapada, rekli su ukrajinski dužnosnici u subotu, dok se na istoku zemlje nastavljaju teške borbe. Ukrajina će tada biti u boljoj poziciji za pregovore, rekao je glavni kijevski pregovarač David Arahamija u intervjuu s medijskom kućom Voice of America, no nije naveo pojedinosti strategije.
Mirovni pregovori dvije strane su u zastoju. Krajem ožujka, Kijev je kazao da je spreman odreći se ambicija za članstvo u NATO-u u zamjenu za međunarodna jamstva sigurnosti. Rusija pak zahtijeva demilitarizaciju svoga susjeda i ustupanje teritorija istočnih regija Donjecka i Luhanska.
Rusi žele zatvoriti džeb u Donbasu
21.20 Bivši britanski vojno-obavještajni pukovnik Phillip Ingram za Sky News je analizirao borbe u Donbasu kazavši kako se tu vode najžešće bitke i kako je to trenutno ruski glavni cilj, područje oko Sjeverodonjecka. Rusi pokušavaju zatvoriti džep i okružiti ukrajinske branitelje kako bi osvojili čitav Donbas.
Ingram je na karti objasnio kako Rusi grupiraju snage u Sjeverodonjecku kako bi se spustili prema dolje i tako okružili preostale ukrajinske branitelje.
Rusija šalje velik broj pričuvnih vojnika u Sjeverodonjeck
19.00 Rusija šalje velik broj pričuvnih vojnika u Sjeverodonjeck s drugih bojišta kako bi ostvarila potpunu kontrolu nad ovim istočnim gradom na prvoj crti bojišta, kazao je u subotu guverner ukrajinske regije Luhanska. "Danas, sutra ili prekosutra potrošit će sve rezerve koje imaju… budući da ih ondje već ima toliko mnogo, doseći će kritičnu masu", poručio je guverner regije Luhanska Serhij Hajdaj putem državne televizije.
Kazao je da ruske snage već upravljaju većim dijelom, no ne i cijelim Sjeverodonjeckom. Dok je Rusija zauzela stambena područja grada, ukrajinske trupe zabarikadirale su se u industrijskim zonama i kemijskoj tvornici. Po britanskim obavještajnim službama, ruske snage su vjerojatno nastavile napredovati na južnoj osovini Popasna, s koje nastoje opkoliti džep oko Sjeverodonecka s juga, .
Litva uvodi sankcije na prijevoz robe u ruski Kalinjgrrad
17.59 Litvanske vlasti priopćile su da od subote na snagu stupa zabrana prijevoza robe obuhvaćene europskim sankcijama u rusku enklavu Kalinjingrad preko njihova teritorija. Guverner kalinjingradske oblasti Anton Alikhanov rekao je da će zabrana obuhvatiti oko 50 posto roba koje Kalinjingrad uvozi.
"Smatramo da je to najozbiljnije kršenje… prava slobodnog tranzita u Kalinjingradsku regiju te iz nje", rekao je Alikhanov u on-line video postu. Najavio je će vlasti Kalinjingrada raditi na tome da se ta obustava ukine.. EU sankcije ponajprije uključuju ugljen, metale, građevinske materijale i naprednu tehnologiju.Trenutno stupanje na snagu potvrdila je podružnica litavskih državnih željeznica u pismu klijentima nakon "objašnjenja" Europske komisije po pitanju mehanizma primjene sankcija.
U Kijevu tisuće odale počast mladom poginulom heroju
17.42 Tisuće ljudi odale su u subotu počast Romanu Ratušniju, jednom od vođa proeuropskog pokreta s Majdana, borcu protiv korupcije koji je poginuo na istočnoj bojišnici u sukobu s ruskim snagama.
Pred odrom pokrivenim ukrajinskom plavo-žutom zastavom građani svih dobnih skupina odavali su počast 24-godišnjem mladiću koji se pridružio ukrajinskoj vojsci kao i brojni drugi ukrajinski civili od početka ruske agresije 24. veljače. "Mislim da je važno što smo ovdje jer on je bio ukrajinski heroj i moramo ga se sjećati", rekao je 17-godišnji gimnazijalac Dmitro Ostrovski.
Hakeri napali njemačku ministricu vanjskih poslova, sumnja se na Ruse
16.00 Njemački Zeleni priopćili su da su u kibernetičkom napadu kompromitirane bivše adrese elektroničke pošte ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock i ministra gospodarstva Roberta Habecka. Baerbock i Habeck dijelili su vodstvo nad Zelenima prije nego što je stranka ušla u tročlanu vladajuću koaliciju koju predvode socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza.
Glasnogovornik Zelenih u subotu je potvrdio izvješće o kibernetičkom napadu u časopisu Der Spiegel, ali je rekao da se Baerbock i Habeck ne koriste tim e-mailovima jer su se u siječnju povukli s vodećih uloga u svojoj stranci. Napadači su također uspjeli probiti stranačke e-mailove novih supredsjedatelja Ricarde Langa i Omida Nouripoura te su djelomično uspjeli proslijediti e-mailove na vanjske servere.
Der Spiegel je izvijestio da prvi dokazi upućuju na ruske hakere. Stranku Zeleni su posljednjih tjedana nekoliko puta pogodili hakeri. Kao rezultat toga, pristup Zelenoj mreži, unutarstranačkoj platformi, ograničen je od 13. lipnja, rekla je glasnogovornica. Der Spiegel je izvijestio da slučaj istražuje lokalna, državna i savezna policija.
Stručnjaci analizirali Putinov govor
15.53 - Svojim 72-minutnim, žestokim, a po nekima i impresivnim govorom, ruski je predsjednik Vladimir Putin odagnao sumnje u svoje loše zdravlje. On je tijekom svog monologa na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu sasuo drvlje i kamenje po Zapadu, naročito Sjedinjenim Državama, a natruha lošeg zdravlja nije bilo.
Iako bi za potpunu dijagnozu bilo potrebno obaviti liječničke preglede, nekoliko je doktora analiziralo njegove pokrete i gestikulacije, kako bi na prvu otkrilo boluje li Putin zaista od raka ili Alzheimerove bolesti, kako se pričalo.
Separatisti: Ukrajinci raketirali Donjeck
15.51 - Separatistički gradonačelnik Donjecka, Aleksej Kulemzin kaže da su ukrajinske vladine snage granatirale nekoliko gradskih četvrti rano u subotu, uz neutvrđen broj ubijenih i ozlijeđenih civila. Oštećena je zgrada Donjeckog nacionalnog sveučilišta, škola, trgovine, stambene i upravne zgrade, piše Kulemzin na Telegramu.
Ekipa Reutersa izvijestila je o teškom bombardiranju grada u petak, snimivši vatrogasce kako se bore s požarom i civile koji se sklanjaju u podrum.
Rusi uništili četiri voda američkog oružja
15.50 - Ruske postrojbe uništile su četiri ukrajinska voda s američkim haubicama M777 i četiri voda višecijevnih raketnih bacača Grad s visokopreciznim dalekometnim projektilima, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane, general pukovnik Igor Konašenkov, prenose ruski mediji. Kaže da je pogođeno ukupno 12 ukrajinskih vojnih položaja. Pored toga su ruske oružane snage projektilima uništile skladišta za gorivo u Kremenčuhu i Lisičansku.
MVEP: Nismo izdali nijednu sprovodnicu za Hrvate ubijene u Ukrajini
"MVEP nije upoznat s navedenim informacijama. U prilog tome govori činjenica da Veleposlanstvo RH u Ukrajini od početka ruske agresije na Ukrajinu nije izdalo nijednu sprovodnicu. Stoga, apeliramo na suzdržavanje od širenja nepovjerenih informacija osjetljive naravi", poručuju iz MVEP-a.
Rusko ministarstvo obrane: U Ukrajini ubijeno 74 Hrvata
15.04 - "Čak 74 Hrvata ubijena su od početka 'specijalne operacije' u Ukrajini", objavilo je u petak rusko Ministarstvo obrane u svom dnevnom izvještaju, kojeg je prenijela agencija RIA Novosti.
Prema tim podacima je hrvatska skupina vojnika četvrta najbrojnija s područja Europe. Ruski obavještajci tvrde kako je od 204 Hrvata koja su bila u Ukrajini 24. veljače, trenutno ostalo njih 79. Dodaju da je 51 Hrvat dezertirao
Od početka "specijalne operacije" u Ukrajinu je stiglo 6956 stranih doborovoljaca, ubijeno ih je 1956, a dezertiralo je njih 1779, tvrde iz ruskog Ministarstva obrane, a Hrvati su četvrti najbrojniji iz Europe, nakon Poljaka, Rumunja i Britanaca.
Merkel žali zbog slabljenja utjecaja na Putina pred kraj svoga mandata
14.49 - Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da je pri kraju mandata oslabila njezina mogućnost utjecaja ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je možda čekao njezin odlazak da bi napao Ukrajinu.
Merkel, koju je početkom lipnja oštro kritizirao ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik jer je ocijenio da je bez trunka samokritike opravdavala svoju dugogodišnju politiku prema Rusiji, izjavu je dala za njemački radio u vrijeme dok Rusija nastavlja bombardirati Ukrajinu nastojeći zauzeti dijelove juga i istoka u ratu koji je izmijenio sigurnosnu situaciju u Europi i šire.
"Postalo je jasno da neću još dugo biti u uredu, tako da jednostavno moram priznati da određeni pokušaji prošle godine nisu više imali utjecaja", rekla je Merkel njemačkom mediju Redaktionsnetzwerk Deutschland. Poznato je da je u 16 godina na dužnosti Merkel održavala kontakte s Putinom čak i u teškim razdobljima i nastojala je da ta komunikacija nikada je zamre.
Rusi raketirali Krivij Rih
13.26 - Raketirana je južna četvrt ukrajinskog grada Krivij Rih te su u napadu stradale dvije žrtve, navodi lokalna uprava na Telegramu.
Napad se dogodio nakon što je potvrđeno da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij posjetio Mikolajiv, javlja Reuters.
“Predsjednik je pregledao zgradu regionalne državne uprave u Mikolajivu koja je uništena kao rezultat raketnog udara ruskih snaga”, navodi se u priopćenju ureda predsjednika.
Johnson: London mora nastaviti podržavati Kijev
11.56 - Važno je da Velika Britanija nastavi pokazivati dugoročnu potporu za Ukrajinu, rekao je britanski premijer Boris Johnson u subotu, upozorivši na rizik od "ukrajinskog umora" zbog dugog trajanja rata.
"Rusi napreduju milimetar po milimetar i ključno je za nas da pokažemo što znamo da je istina, a to je da Ukrajina može pobijediti i da će pobijediti", rekao je Johnson novinarima po svom dolasku u Britaniju nakon posjeta Kijevu.
Neki članovi njegove Konzervativne stranke su ga kritizirali jer je otputovao u Ukrajinu, umjesto da je prisustvovao konferenciji na sjeveru Engleske. "Kada nastupi ukrajinski umor, veoma je važno pokazati da smo s njima dugoročno i dajemo im stratešku otpornost koja im je potrebna", rekao je Johnson.
Britansko ministarstvo obrane u najnovijem izvješću u subotu objavilo je da Rusija vjerojatno ponovno ima namjeru probiti se južno od istočnog ukrajinskog grada Izjuma. Njezin cilj je prodrijeti dublje u regiju Donecka i zatvoriti džep oko grada Sjeverodonecka sa sjevera, napisalo je ministarstvo na Twitteru.
Ako zarobljeni ukrajinski civili ne prihvate ponudu da napuste grad preko koridora, Rusiji će lakše biti opravdati ne bude li pravila razliku između njih i ukrajinskih vojnih meta u području, dodalo je ministarstvo.
Johnson je u petak u svojem drugom posjetu Ukrajini od početka ruske invazije 24. veljače ponudio pokrenuti veliku operaciju uvježbavanja do 10.000 ukrajinskih vojnika svakih 120 dana, poručeno je iz njegovog ureda.
Ured britanskog premijera je rekao da bi operacija pod britanskim vodstvom obučavala i uvježbala ukrajinske vojnike kako bi se ubrzalo njihovo razmještanje, obnovile njihove snage i osnažio njihov otpor.
15.000 ruskih milijunaša želi pobjeći zbog sankcija
11.52 - Britansko ministarstvo obrane izvijestilo je da je čak 15.000 ruskih milijunaša pokušalo napustiti zemlju kako bi pobjegli od zapadnih sankcija i pokazali "osobno protivljenje" ratu u Ukrajini. U ruskom društvu počinju se stvarati pukotine dok "obični" Rusi "aktivno i pasivno pokazuju svoje protivljenje" ratnim naporima.
Lukašenko zaprijetio Ukrajini novim ruskim oružjem
11.50 - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko upozorio je ukrajinske vlasti na posljedice koje bi izazvao eventualni napad na ruske gradove, javlja ruska novinska agencija Tass pozivajući se na agenciju BelTA.
“Ukrajinci, Zelenskij traži oružje dugog dometa kako bi pogodili ruske gradove kao što su Kursk, Rostov, Orel, Belgorod i druge susjedne gradove. Ali jednom sam javno rekao da to ni pod kojim okolnostima ne smije biti učinjeno”, poručio je u petak Lukašenko iz Bobrujska, gdje se sastao sa zaposlenicima tvornice guma Belshina.
Prema Lukašenku, Rusija bi u tom slučaju upotrijebila potpuno novo oružje. “I ono će biti upotrijebljeno protiv Kijeva, protiv onih koji donose te odluke. Zato su i dalje malo uplašeni. Ali nije do njih, sve ovisi o tome kako će ih Amerikanci tjerati u ovaj rat”, rekao je Lukašenko.
Napomenuo je da je američki predsjednik Joe Biden obećao Ukrajini 1,5 milijardi dolara mjesečno. “Zašto? Za rat. Dakle, to je tek početak. Oni, moćnici ovoga svijeta, imaju puno posla – da ponovno podijele svijet. Amerikanci osjećaju da gube, ali ne žele izgubiti, jer je to njihovo bogatstvo. Oni žele biti na vrhu i vladati cijelim svijetom”, naglasio je bjeloruski predsjednik.
Institut za proučavanje rata: Rusija gubi drugdje da bi zauzela Sjeverodonjeck
10.36 - Kremlj raspoređuje više vojnika duž istočnog krila Ukrajine u nastojanju da pojača svoje operacije u području Sjeverodonjecka i Lisičanska, izvještava Institut za proučavanje rata (ISW).
Pozivajući se na glasnogovornika ukrajinskog ministarstva obrane Oleksandra Motuzjanika, američki think tank rekao je da ruske snage prebacuju tenkove, oklopne transportere, inženjerijsku opremu i vozila bliže Sjeverodonjecku.
"Ruska vojska koncentrirala je veliku većinu svoje raspoložive borbene moći da zauzme Sjeverodonjeck i Lisičansk nauštrb drugih osovina napredovanja i zbog toga trpi velike gubitke", izvijestio je Institut, prenosi Sky News.
Putinov saveznik uputio oštru kritiku
10.33 - Ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao je u petak na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu opravdati svoju invaziju na Ukrajinu, opisujući ju kao "legalnu prema međunarodnom pravu". S tim se nije složio jedan od njegovih ključnih saveznika, predsjednik Kazahstana, Kassim-Jomart Tokajev, koji mu je, neočekivano, uputio javnu kritiku.
"Kazahstan ne priznaje kvazidržavne teritorije koje su, po našem mišljenju, ono što su Luhansk i Donjeck. U svijetu bi nastao kaos kada bi se pojavile stotine novih zemalja, iako postoji sukob između pravnih načela teritorijalnog integriteta država i prava ljudi koji u njima žive, na samoopredjeljenje", rekao je Tokajev na forumu u Sankt Peterburgu.
Putin mu je uzvratio da je bivši Sovjetski Savez pokrivao isti teritorij kao i "povijesna Rusija" i dodao kako nitko ne bi ni pomislio kvariti odnose s "bratskim" Kazahstanom, prenosi Dnevnik.hr.
Separatisti: Ukrajinsko granatiranje zarobilo 77 rudara
9.43 - Granatiranje je zarobilo 77 rudara u rudniku ugljena u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, izvještava ruska novinska agencija RIA. Rudari su ostali zarobljeni pod zemljom nakon što je prekinuta struja u rudniku Zasjadko.
"Kao rezultat granatiranja od strane (ukrajinskih snaga), struja rudnika Zasjadko u Donjecku je prekinuta, 77 rudara ostalo je pod zemljom", rekla je RIA, pozivajući se na teritorijalnu obranu separatističke regije koju podržava Rusija.
Ukrajinski stožer: Ubijeno oko 33.350 ruskih vojnika
9.42 - Glavni stožer ukrajinske vojske ponovno je izvijestio o gubicima Rusa u ratu. Navode kako je dosad ubijeno oko 33.350 vojnika.
Od opreme uništeno je: 1465 tenkova i 3573 drugih oklopnih vozila, 739 topničkih sustava i 233 višecijevnih raketnih bacača, 98 sustava PZO, 216 aviona i 180 helikoptera, 594 drona, 129 krstarećih projektila, 14 brodova, 2513 ostalih vozila i cisterni te 55 komada specijalne opreme.
Objavljene snimke zarobljenih Amerikanaca
9.25 - Ruski mediji su u petak objavili navodne snimke dvojice zarobljenih američkih državljana, dobrovaljaca u ukrajinskoj vojsci. To je ujedno i potvrda da su zaista zarobljeni.
Televizija Russia Today objavila je fotografiju 39-godišnjeg Alexandra Druekea. Videozapis od šest sekundi na Telegramu pokazuje čovjeka koji američkim naglaskom govori: “Moje ime je Alexander Drueke, ja sam protiv rata”, a zatim na ruskom ponavlja: "Ja sam protiv rata.”
Izvestija je prikazala kratki intervju s 27-godišnjim Andyjem Huynhom, koji je također ponovio istu rečenicu na ruskom.
Rusko Ministarstvo obrane još nije komentiralo videozapise. Rodbina Amerikanaca je još u srijedu poručila da se oni vode kao nestali već više od tjedan dana. Njihova bojazan da su zarobljeni je bila opravdana.
Zbog rata u Ukrajini raste suosjećanje prema izbjeglicama
9.02 - Podrška javnosti diljem Europe ukrajinskom narodu koji bježi od rata možda ukazuje na promjenu u stavovima prema izbjeglicama, tvrdi UNHCR. Otkako je počela ruska invazija, više od 6,5 milijuna ljudi napustilo je zemlju, mnogi su našli smještaj u privatnim kućama ili hotelima, kao i u stambenim objektima koje sponzoriraju vlade.
Gillian Triggs, pomoćnica visokog povjerenika za zaštitu UN-ove agencije za izbjeglice, rekla je: "Globalno vidimo ovo suosjećanje sa situacijom u Ukrajini jer je tako užasna. Počinjemo uočavati da se teret prebacuje na lokalne i nacionalne vlade."
Istraživanje koje je proveo Ipsos, također je u petak pokazalo da je svijet postao suosjećajniji prema izbjeglicama, a nalaz ukazuje na to da je rat u Ukrajini povećao otvorenost javnosti prema ljudima koji bježe od rata ili ugnjetavanja.
Otprilike 78 posto ljudi u 28 zemalja vjeruje da bi oni koji izbjegnu sukob ili progon trebali moći pronaći utočište u drugoj zemlji, u odnosu na 70 posto u istraživanju iz 2021. Manje ljudi također vjeruje da bi granice trebale biti potpuno zatvorene za izbjeglice, a 36 posto se složilo u anketi održanoj u petak, naspram 50 posto godinu dana ranije, što dijelom odražava smanjenje zabrinutosti u vezi s pandemijom koronavirusa, piše Sky News.
Nastavljaju se napadi na Lisičansk
9.00 - Nastavljaju se ruski napadi na Lisičansk. Granatirana je cesta prema Bahmutu, što je onemogućilo odlazak iz grada, poručio je vojni guverner regije Luhansk, Serhij Hajdaj.
Dodao je da je grad i dalje u potpunosti pod kontrolom Ukrajine, piše Sky News.
Rusi pustili liječnicu iz Mariupolja
8.30 - Ruska vojska oslobodila je proslavljenu zdravstvenu djelatnicu koja je kamerom snimila svoj rad u Mariupolju. Julija Paevska, poznata u Ukrajini kao Taira, uspjela je dostaviti snimke novinskoj službi Associated Pressa, a sljedećeg dana su je uhvatile ruske snage. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij potvrdio je njezino puštanje na slobodu i rekao da je "već kod kuće", javlja Sky News.
Ruski veleposlanik u SAD-u: Slanje oružja put je u sukob između Rusije i Amerike
8.10 - Slanje oružja Ukrajini put je u sukob između Rusije i SAD-a, poručio je ruski veleposlanik u Washingtonu, Anatolij Antonov u svom članku za Newsweek kojeg je objavilo diplomatsko predstavništvo.
“Kratkovidnost Amerikanaca očita je i u sadašnjim okolnostima. Obuzete željom da se Rusiji nanese strateški poraz, lokalne elite eskaliraju napetosti, upumpavaju oružje režimu u Kijevu. Je li doista jasno da je to put do izravnog vojnog sukoba najvećih nuklearnih sila koji će imati nepredvidive posljedice?”, piše Antonov dodajući da američke sankcije Rusiji ne funkcioniraju.
"Nepromišljeno uvođenje ograničenja samo pogoršava stanje u američkoj ekonomiji. To jest, ispada da je u antiruskom ludilu Washington spreman pucati sebi u nogu i plesati u isto vrijeme. To izgleda apsurdno“, zaključio je ruski veleposlanik.
Rusi manipuliraju humanitarnim koridorima
8.10 - Britansko Ministarstvo obrane objavilo je svoje najnovije obavještajne informacije o ratu u Ukrajini. Ovoga su se puta najviše fokusirali na evakuacijske koridore.
"U posljednjih 48 sati Rusija je vjerojatno obnovila svoje napore za napredovanje južno od Izjuma, s ciljem da napreduje dublje u Donjecku oblast i da sa sjevera obuhvati Sjeverodonjecki džep.
Od 14. lipnja ruski i separatistički dužnosnici tvrde da pokušavaju uspostaviti humanitarne koridore kako bi omogućili civilima da se evakuiraju iz Sjeverodonjecka. Rusija i ranije u Ukrajini te u Siriji ima presedan u korištenju jednostrano deklariranih 'humanitarnih' koridora kao mehanizma za manipulaciju bojnim prostorom i nametanje prisilnog premještanja stanovništva.
Ukrajinski civili zarobljeni u Sjeverodonjecku vjerojatno će biti sumnjičavi oko korištenja predloženog koridora. Mogućnosti da napuste grad ograničene su uništenjem mostova, ali ruta koju je predložila Rusija odvela bi ih prema gradu Svatova, dublje unutar teritorija pod ruskom okupacijom. Ako zarobljeni civili ne prihvate ponudu za izlazak preko koridora, Rusi će vjerojatno tražiti opravdanje da ne prave razliku između njih i ukrajinskih vojnih ciljeva u tom području", piše britansko ministarstvo.
Litva obustavila razmjenu dobara željeznicom s Kalinjingradom
8.10 - Litva je izvijestila rusku enklavu Kalinjingrad da će joj blokirati izvoz i uvoz velikog broja roba željeznicom zbog sankcija Zapada uvedenih Rusiji nakon invazije na Ukrajinu, izjavio je u petak kalinjingradski guverner.
Ta regija, u kojoj se nalazi ruska baltička flota i Iskander projektili koji mogu nositi nuklearne bojeve glave, nalazi se na obali Baltika, između Litve i Poljske, obje članice NATO saveza, i nema kopnenu granicu s Rusijom.
Guverner Kalinjingradske regije Anton Alikhanov kazao je da će obustava zahvatiti između 40 i 50 posto proizvoda koji se uvoze i izvoze iz Rusije preko Litve. Među robom koja će biti zahvaćena zabranom prijevoza su građevinski matelrijal, cement i proizvodi od metala, rekao je.
"Smatramo da je to najozbiljnije kršenje… prava slobodnog tranzita u i iz Kalinjingradske regije", rekao je Alikhanov u on-line video postu, dodavši da će vlasti raditi na tome da se ta obustava ukine.
Taj potez mogao bi pojačati ionako velike napetosti između Rusije i NATO-a nakon ruske invazije na Ukrajinu krajem veljače. Alikhanov je rekao da je vidio dokument koji je litvanska državna željeznica poslala kalinjingradskoj željeznici, u kojem se navodi da će obustava započeti od subote u ponoć. U veljači je Litva zatvorila svoj zračni prostor za letove iz Rusije u Kalinjingrad, prisilivši komercijalne prijevoznike da voze dužom rutom preko Baltičkog mora.
