Švicarska neutralnost prema Ukrajini: Između načela i proturječja

Osim što Europa danas postrožava sankcije protiv Rusije, počinje ih i učinkovitije primjenjivati, čime proširuje instrumente pritiska. Europska unija uvrstila je stotine tankera na popise subjekata koji su podvrgnuti sankcijama, a neke su zemlje već počele zadržavati plovila takozvane „flote iz sjene”. Povećava se kontrola robe dvojne namjene te se uvode sankcije protiv trgovačkih društava i banaka trećih zemalja uključenih u potporu ruskom vojnom gospodarstvu. Općenito, politika sankcija postaje sve sustavnija i manje tolerantna prema pravnim „sivim zonama”.

Švicarska između saveznika i vlastitih pravila

U tom kontekstu Švicarska ne izgleda samo kao iznimka, već kao slučaj koji dovodi u pitanje usklađenost cijelog sustava.

Iako se Bern pridružio sankcijama protiv Rusije i službeno osudio invaziju, istodobno je zadržao manevarski prostor, što izaziva nezadovoljstvo kod europskih partnera i u Kijevu. Problem nije u samoj neutralnosti, već u njezinoj selektivnoj prirodi.

Najznačajniji primjer jest zabrana ponovnog izvoza oružja švicarske proizvodnje u Ukrajinu. Od 2023. godine Bern je u više navrata blokirao odgovarajuće zahtjeve europskih zemalja, pozivajući se na zakonodavstvo o neutralnosti. S pravnog stajališta takav se stav može smatrati dosljednim, no s političkog stajališta on je predmet kritike.

U ključnim trenucima taj je stav ograničio mogućnosti niza europskih država da pruže vojnu pomoć Ukrajini. Riječ nije samo o konkretnim isporukama. Problem leži u presedanu koji se stvara, u kojem ambivalentan stav jedne zemlje utječe na kolektivnu sigurnost u kontekstu rata u Europi. Za Ukrajinu ovo pitanje daleko je od apstraktnog i ima izravne posljedice.

Financijski sektor i provedba sankcija

Paradoks postaje još očitiji kada se uzme u obzir da neutralnost nije spriječila Švicarsku da se pridruži gospodarskim sankcijama. Ako je Bern spreman izvršiti financijski pritisak na Moskvu, postavlja se pitanje zašto blokira čak i neizravnu vojnu potporu Kijevu. To više ukazuje na selektivnu primjenu nego na principijelno stajalište.

Slična logika primjenjuje se i pri provedbi sankcija. Švicarska je postrožila kontrolu nad financijskim tokovima i zamrznula rusku imovinu u vrijednosti od 7,4 milijarde švicarskih franaka. Međutim, te se mjere čine ograničenima u kontekstu financijske infrastrukture koja se razvijala desetljećima.

Pitanje transparentnosti i odgovornosti

Bern tvrdi da je otkrivanje imovine skrivene iza složenih korporativnih struktura težak zadatak. Međutim, ta je složenost u velikoj mjeri posljedica samoga švicarskog financijskog modela, koji se temelji na povjerljivosti i ograničenoj transparentnosti.

Jedan od ilustrativnih slučajeva jest slučaj banke Credit Suisse. Nedavne istrage otkrile su oko 900 računa povezanih s klijentima koji imaju veze s nacističkim razdobljem. Spornost ne izaziva tek sama činjenica, već i poteškoće koje su se pojavile tijekom istrage, što je ponovno otvorilo pitanje odnosa između neutralnosti i povijesne odgovornosti.

U političkom smislu, Švicarska je 2024. godine odlučila da se neće u potpunosti pridružiti najnovijem paketu sankcija EU-a, pozivajući se na prekomjerne gospodarske rizike. To odražava trend u kojem podrška sankcijama ovisi o njihovom utjecaju na nacionalne interese.

Problem je u tome što europska sigurnost danas ne zahtijeva samo formalnu potporu, već i koordinirano i odlučno provođenje odluka. Švicarski model prestaje biti „neutralan” i pretvara se u sustavnu ranjivost i čimbenik rizika. Pozivajući se na neutralnost, Bern ograničava vojnu pomoć Ukrajini. Pozivajući se na slovo zakona, dopušta Rusiji da zaobiđe sankcije.

Kontroverze oko međunarodnih kontakata

Primjer za to bio je ljetni posjet Švicarskoj 2025. godine i govor predsjednice Vijeća Federacije Rusije Valentine Matvijenko u Ženevi. Unatoč tome što je obuhvaćena zapadnim sankcijama, uspjela je iskoristiti međunarodnu platformu Međuparlamentarne unije kako bi iznijela stav Moskve o ratu protiv Kijeva, optužujući ukrajinske vlasti za napade u Donbasu, opravdavajući agresiju Kremlja i pozivajući na ukidanje sankcija. Istodobno, Bern je izdao posebne dozvole za ulazak članovima ruske delegacije koji su obuhvaćeni sankcijama. U kontekstu formalne podrške europskim ograničenjima, te su mjere pojačale međunarodnu kritiku selektivne neutralnosti i dvostrukih standarda Švicarske.

Danas neutralnost više nije pasivno stajalište, već stajalište s konkretnim posljedicama. Švicarska se pokušava prilagoditi jačanjem kontrola i suradnjom s međunarodnim partnerima, no brojne od tih mjera više su reaktivne nego strukturne prirode.

U tim se okolnostima zemlja ne suočava s izborom između zadržavanja ili odricanja od neutralnosti, već s izborom između različitih načina njezina tumačenja. Neutralnost koja dopušta sankcije, ali ograničava vojnu pomoć i koja ostvaruje korist od globalnih financija, ali se suočava s pitanjima transparentnosti nameće sve više pitanja o ulozi Švicarske u Europi.

Oleg Posternak, ukrajinski politolog

Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije i uredništva portala Net.hr.