Prosjek financijskog bogatstva Hrvata je 150 tisuća kuna, piše Dnevnik.hr. Prema podacima Hrvatske narodne banke za prošlu godinu ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je 586 milijardi kuna.
"Financijska imovina raste za oko devet posto. Najviše rastu mirovine, osiguranja i ostale garancije. To me zapravo veseli jer građani prepoznaju važnost štednje za mirovinu, prepoznaju kvalitetu proizvoda osiguranja koje im u narednim razdobljima može pružiti nekakvu zaštitu i zato se odlučuju štedjeti u dugoročnije proizvode", rekla je Yetunde Kristina Škorić, financijska savjetnica.
Najveći udio financijske imovine su gotovina i depozit, i iznose 50 posto. Zatim slijede osiguranja i mirovinski fondovi s 28 posto i dionice i investicijski fondovi s 19 posto.
Najveći udio imovine su gotovina i depozit
"Iz tog možemo vidjeti da građani vole imati novac blizu sebe i da vole štedjeti uz nekakav minimalni rizik", kaže financijska savjetnica.
U toj kalkulaciji nema nekretnina koje su najvrjedniji dio kućanstva, pogotovo promatra li se činjenica da čak 91 posto Hrvata živi u vlastitoj nekretnini. No, blago su porasle financijske obveze.
"U tim financijskim obvezama najveći udio imaju krediti, to je gotovo 95 posto. Krediti stambeni, gotovinski, kreditne kartice sve ono što financijske institucije pozajmljuju građanima. Ono što je super i što je pozitivno jest da su građani zapravo u plusu. Njihova imovina je veća nego li su njihove obveze i super je što imovina raste brže nego li te obveze", kaže Škorić.
Štednja i depoziti čine polovicu bogatstva
Štednja i depoziti čine polovicu financijskog bogatstva. Držanje novca u banci ljudima daje sigurnost, no koliko je to isplativo u doba inflacije?
"Najmanje je isplativo držati novac pod jastukom, u čarapi ili na računima u bankama, posebno u vrijeme inflacije kada se ta vrijednost novca dodatno smanjuje. Na taj način čuvan novac ne donosi nikakvu zaradu. Postoje povoljniji i isplativiji načini ulaganja, međutim oni u sebi sadržavaju određeni rizik".
Ljudi su vezani često uz štednju ili ulaganje na dulji period. To ne odgovara građanima koji vole imati novac dostupan odmah kada im treba zato Škorić kaže: "Hrvati vole vidljivu i opipljivu imovinu koja im je lako dostupna i ulažu u ono što poznaju uz nekakav minimalni rizik."
Mlađe generacije ulažu i u volatilnije oblike. Kako zbog popularnosti, tako i zbog neizostavne mogućnosti zarade.
