Plastika je stigla i u ljudske testise. Šokantne rezultate istraživanja objavili su prije nekoliko dana znanstvenici sa Sveučilišta u New Meksiku.
U svakom testiranom testisu pronašli su plastiku, zanimljivo više kod mlađih muškaraca, i još zanimljivije puno više nego u testisima psa, koji doslovno jedu s ceste.
Otkud toliko plastike u ljudskom tijelu pitate se? Pa pijete je s pićem iz plastične boce, jedete je u mesu, ribi, unosite ju u tijelo svaki put kad ručak spremite u plastičnu kutiju pa čak i posolite jelo.
Kupili ste sol u mlincu i odlučili začini salatu, ali vjerojatno ne znate da ste uz najpoznatiji začin jelu dodali i jedan tajni sastojak. Mikroplastiku.
U jednokratnim mlincima čak 5 hrvatskih proizvođača otkriveno je da se kod mljevenja krupne soli lome i dijelovi mehanizma pa mikroplastika završava i u našoj hrani
Ono što unosimo u organizam upravo su ove čestice. Manje su od 5 milimetara i ima ih toliko - koliko ima vrsti plastike. Toksične su za sve žive organizme pa tako i ljude. U kombinaciji s aditivima sve postaje još gore.
"Mogu uzrokovati oksidativni stres i može doći do promjene u DNK molekuli. Mikroplastika je zapravo s tim aditivima se pokazala isto da je i genotoksična tako da tu imamo različite štetne učinke mikroplastike i na životinjski i biljni svijet u okolišu, ali i na samog čovjeka", rekla je Dajana Kučić Grgić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.
Opasna mikroplastika nalazi se u svugdje oko nas, u gotovo svoj hrani koju jedemo Ima je u mesu, mliječnim proizvodima, voću i povrću, riži pa čak i čaju. Mora i rijeke koja smo zagadili prekomjernim korištenjem plastične ambalaže prepuna su mikročestica koje se onda u školjkama i ribama bioakomuliraju.
"To je taj stručni izraz koji označava da se jednostavno čestice mikroplastike zadržavaju u probavnom sustavu riba pa onda kad kolege otvore ribu i u probavnom sustavu stvarno se vide čestice mikroplastike koje se mogu odokativno i vidjeti i izbrojati", rekla je Martina Miloloža s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.
Te čestice ne samo da jedemo nego i udišemo, a naravno i pijemo. Analize brojnih svjetskih sveučilišta pokazuju da se mikroplastika nalazi u 90% flaširane vode.
"Kad pijemo flaširanu vodu mikroplastika ulazi u naše tijelo, što znači da se može naći u našoj krvi, našim organima, pa čak i u našem izmetu i urinu", objasnio je Yen Tsung-Hai, ravnatelj Zavoda za kliničku toksikologiju na Tajvanu.
Kad uđe u krvne žile povećava mogućnost moždanog i srčanog udara. Da stvar bude gora, ušla je i u muške testise. Negativno utječe na reprodukciju i vrlo je izvjesno da smanjuje broj spermija, pokazalo je jučer objavljeno istraživanje sveučilišta u New Mexicu.
"Problem su ti aditivi koji su pokazali negativan učinak na hormonski sustav odnosno reprodukciju samu", rekla je Kučić Grgić.
Godišnje u sebe unesemo 16 tisuća jedinica mikroplastike. Prevedeno na laički jezik, pojedemo jednu cijelu plastičnu slamku. Ako dugoročno želimo s 'plastične prehrane' prijeći na organsku - moramo promijeniti navike i smanjiti uporabu jednokratne ambalaže.
"Ono što je najbitnije je razvijanje svijesti, što mi kao pojedinci možemo raditi. Znači koristiti definitivno višekratne vrećice, ali samim time i adekvatno zbrinjavati taj plastični otpad", rekla je Miloloža.
Plastika pa samim time i mikroplastika preplavila je planet. Prvo smo njom zagadili tlo, zrak i more pa smo preko hrane zagadili i nas same. Crvena lampica gori - možda je napokon došlo vrijeme za promjene.
