Meljete li krupnu kuhinjsku sol u jednokratnom mlincu, moguće je da ćete samljeti i dio plastike zbog čega je u posljednje vrijeme Državni inspektorat naredio nekoliko puta povlačenje mlinaca sa solju.
Tako je u ožujku Konzum obavijestio kupce o povlačenju proizvoda "Spice chef morska sol, 90g, mlinac" zbog prisustva stranog tijela, odnosno plastike.
Državni inspektorat nije prenio Konzumovu obavijest već su objavili obavijest za potrošače gdje su naveli samo jednog proizvođača soli u mlincima. Kontaktirali smo firmu Nadalina koja je spomenuta u njihovoj obavijesti. "Najmanja smo firma i potpuno smo ukinuli taj sporni proizvod. Jer kad multinacionalne kompanije koje prodaju na stotine tisuća ne mogu napraviti ispravne mlinčiće kako da ih nabavi moja mala firmica koja je u cijelu godinu prodala cca 400 komada mlinčića", rekli su iz Nadaline.
Osvrnuli su se i na druge tvrtke, čiji su mlinčići također povučeni s tržišta. Naime, 29. ožujka povučeni su mlinci krupne morske soli tvrtki Kotany te Podravke, a onda ponovno Nadalinin mlinac 8. travnja. Kaufland je 30. travnja sam i dobrovoljno povukao svoj mlinac za sol zbog moguće prisutnosti mikroplastike, a sti dan dobrovoljno je svoj mlinac povukao i Konzum.
Iz Nadaline su se osvrnuli i na druge slučajeve povlačenja: "One informacije da su druge firme samoinicijativno povukle iz prodaje je neistina jer svi mlinčići sol su povučeni po nalogu inspekcije. Inspekcija je odradila svoj dio posla u Hrvatskoj, ali ne vidimo postupanja u drugim EU državama što je propisano RASSF sustavom. Po tom pravilniku isti mlinčići bi trebali biti povučeni sa cijelog EU tržišta".
Krupna sol se po pravilu ne bi trebala držati u jednokratnim, plastičnim mlincima jer je tvrda te može doći do oštećenja mehanizama prilikom korištenja mlinca.
"Nisam korisnik istih pa ne znam kakav je mehanizam za mljevenje, ali logika bi nalagala da ne bude plastičan već metalni jer bi mljevenjem tvrde krupne soli zasigurno dolazilo do brzog trošenja plastike", kaže profesor Zvonimir Katančić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.
Spomenuti RAFFS sustav je inače sutav izgrađen na razini EU kojim se sve zemlje članice obavještavaju o opasnim proizvodima kako bi mogle reagirati i druge zemlje.
Kontaktirali smo i Državni inspektorat te pitali zašto su samo neke informacije objavljivali o povlačenju mlinčića navodeći ime samo jedne tvrtke i jednog proizvođača konkretnog mlinca.
Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
"Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata je zbog sumnje u ispravnost mlinaca za začine, obavila nasumično uzorkovanje soli i papra u zrnu koji su na tržište stavljeni u staklenke sa mlincima. Prve analize pokazale su da su sve soljenke sa mlincima nesukladne, dok proizvodi u kojima je papar su rezultati sukladni.
Temeljem dobivenih prvih rezultata uzorkovane su i sve ostale soli sa mlincima koje su zatečene na tržištu. Ukupno je uzeto 13 uzoraka različitih serija od 7 različitih subjekata u poslovanju s hranom. U svim postupcima sanitarna inspekcija postupala je u skladu s propisanim protokolom. Zbog osnovane sumnje u ispravnost za svaku uzorkovanu seriju donesena je privremena zabrana stavljanja na tržište i povlačenje do okončanja analize i utvrđivanje zdravstvene ispravnosti.
Prilikom uzorkovanja uzimaju se tri istovjetna uzorka: službeni uzorak, uzorak za drugo mišljenje za potrebe stranke i treći referentni uzorak. Sukladno članku 39. Zakona o službenim kontrolama stranka ima pravo u roku od 15 dana od dana kada je zaprimljena obavijest o rezultatima analize službenog uzorka prigovoriti navedenim rezultatima službenog uzorka predočenjem rezultata analize uzorka za drugo mišljenje te zahtijevati analizu referentnog uzorka koji je mjerodavan za konačno postupanje sanitarne inspekcije.
Po dobivanju rezultata referentnog uzorka koji su u svim provedenim slučajevima bili nesukladni zatražena je i inicijalna procjena rizika od Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Temeljem činjenice da korištenjem predmetnih soljenki sa mlincem dolazi do kontaminacije hrane stranim tijelom, te na temelju zaključaka procjene rizika da se rizik za potrošača ne može isključiti sanitarna inspekcija utvrdila je na koje se sve serije proizvoda rezultati odnose, te naredila zabranu stavljanja na tržište, povlačenje s tržišta, te javni opoziv nesukladnih serija.
Za sada su okončani postupci za 4 subjekata u poslovanju s hranom kojima su naređene mjere zabrane stavljanja na tržište, povlačenje i opoziv. Za tri subjekta su još postupci u tijeku. U dva slučaja radilo se o proizvodima proizvedenim u Republici Hrvatskoj te je također obavljen nadzor kod samih proizvođača i donesene su ima mjere zabrane korištenja spornih mlinaca za sol.
Iz provedenih inspekcijski nadzora zaključeno je da se radi o različitim dobavljačima, kao i mlincima izrađenim od različitih vrsta plastika.
Informacije o provedenim nadzorima i donesenim mjerama sanitarna inspekcija je dostavila putem nacionalne kontakte točke u EU - RASFF sustav, a informacije važne za potrošače su objavljene na službenim stranicama Državnog inspektorata.
Subjekti u poslovanju s hranom sukladno propisima o hrani odgovorni su za stavljanje sigurne hrane na tržište, te nakon ovog incidenta dužni su prilikom novog stavljana na tržište soli sa mlincem osigurati njihovu zdravstvenu ispravnost. Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata i dalje prati i nadzire ispravnost predmetnih proizvoda".
'Plastika se ne razgrađuje u tijelu'
"Ako se zadržimo samo na ovom primjeru gdje imamo sol izmiješanu sa sitnim komadićima plastike odgovor bi bio da se ne može desiti praktično ništa ako smo konzumirali tu sol. Plastika se ne razgrađuje u tijelu pa bi se većinom kroz probavni sustav izbacila iz tijela", kaže Katančić.
"Problem je što plastika uobičajeno ima neke aditive (za lakšu preradu, za stabilizaciju u okolišu itd.), a takvi aditivi mogu migrirati iz plastike u tijelu ili prilikom kuhanja hrane. Neki od aditiva koji se inače koriste u plastičnim proizvodima mogu imati određenu dozu toksičnosti, ali za plastiku koja dolazi u kontakt s hranom vrijede strogi kriteriji što se smije koristiti. To bi trebalo vrijediti onda i za te mlince za sol. A tu je i stvar i količine. Budući da u svakodnevnoj prehrani ne koristimo ogromne količine soli, i količina plastike (i spojeva iz nje) koja može dospjeti u organizam je niska", objašnjava Katančić.
Da ne ispadne da je zdravo jesti plastiku ipak postoji problem dugotrajne izloženosti.
"Najsitnije čestice nanoplastike (manje od 1 mikrona) mogu prolaziti kroz crijevnu stijenku i ulaziti u krv pa tako do akumulacije u tijelu zasigurno dolazi. Samo što je efekte toga teško razlučiti od akumulacije drugih (potencijalno) štetnih tvari kojima smo okruženi", objašnjava kaže Katančić.
Profesor Katančić upozorava da je plastika kao mikroplastika sada svugdje oko nas, ima je i u vodi koju pijemo i zraku koji udišemo.
"Izvori nisu samo plastična ambalaža, nego i primjerice sitne čestice koje nastaju trošenjem automobilskih guma ili sintetska vlakna odjeće.Stvarni utjecaj na ljudsko tijelo se još dugo neće znati. To je problem koji je prepoznat tek prije nekoliko godina pa je teško dati neke jednoznačne odgovore", kaže Katančić.
Na pitanje trebaju li kupci koji su koristili sol iz plastičnih mlinaca biti zabrinuti, profesor kaže: "Teško je dati neki precizniji odgovor, ali svakako mislim da korisnici koji su koristili te mlince ne trebaju biti u strahu".
POGLEDAJTE VIDEO: Dječak se otrovao gulašom u školi, završio u bolnici. Povraćao krv: Da hrana nije dobra, prvi je posumnjao kuhar
