Tvrtko Jakovina kod Mojmire: 'Kako će ta zemlja u budućnosti izgledati, to je dramatično'
'Ne čini se da je Ukrajina pokleknula i da je ta želja za otporom pala, ali postoji u Europi osjećaj da se granice ne mogu mijenjati silom', govori Tvrtko Jakovina za RTL Direkt
Europski lideri, među njima i Andrej Plenković, danas su bili u Kijevu i obećavali nastavak pomoći Ukrajini. Sve komentira Direktov gost, povjesničar Tvrtko Jakovina.
Prije četiri godine, 24. veljače, imam osjećaj da nitko nije očekivao da će rat ovoliko dugo trajati.
Da. Kako vidimo, očekivali su neki od britanskih i američkih obavještajaca koji su javljali o tome što bi se moglo dogoditi i možda oni koji su bolje analizirali što se dogodilo 2008. u Gruziji, prije svega sa ruskom intervencijom, a ona i okupacijom Krima međutim, to su bile kratke akcije i kao što vidimo, Ukrajinci obilježavaju ovih četiri godine, a ne ono što se dogodilo već sa Krimom. Ovo je apsolutno tragično i dramatično za Europu međutim, Europa je pokazala i sa ovim posjetom da postoji još uvijek jedinstvo i da su europske zemlje pronašle određen smisao zajedničkog djelovanja, da imaju ekonomiju koja može pomagati Ukrajini u kupnji oružja - ako je to izlaz iz cijele ove situacije - međutim, izgubili su u jednom smislu Sjedinjene Američke Države koje nešto pomažu što se tiče obavijesnih podataka, ali više nema američkog oružja, osim onog kojeg europske zemlje kupe.
'Kako će ta zemlja u budućnosti izgledati...'
Sve se promijenilo s Trumpovom administracijom. Zanimljivo je bilo jučer, Volodimir Zelenski kaže, Putin je započeo treći svjetski rat sa napadom prije četiri godine, ali oni kažu da nije ostvario svoje ciljeve i da nije slomio Ukrajince - čini li tako ili im je stvarno moral i dalje na razini?
Nakon četiri godine i ovakvih temperatura ove zime koja je tako hladna i slučajeva gdje po sedam dana nemate vodu i struju - naročito je u neboderima to veliki problem, nemate liftova i to jako utječe na običan život - vjerojatno to ostavlja posljedice. To se vidi i po padu nataliteta, imaju četiri milijuna izbjeglica koji su iz ovih okupiranih dijelova Ukrajine otišli na zapad.. kako će ta budućnost izgledati, to je dramatično. Tu će trebati još veća pomoć. Međutim, u ovom trenutku i sa nekim malim uspjesima na frontu posljednjih dana, ne čini se da je Ukrajina pokleknula i da je ta želja za otporom pala, ali postoji u Europi osjećaj da se granice ne mogu mijenjati silom i da se europske granice neće na taj način mijenjati, što je otežano s obzirom na ovu situaciju koju smo imali s Grenlandom.
Novi krug pregovora trebao bi početi prekosutra u Ženevi - imaju li uopće smisla?
Nova želja predsjednika Trumpa je da se pregovori završe do ljeta, do velike obljetnice u Sjedinjenim Državama. Zasad, ne čini se da se ovdje događa nešto ozbiljno i da imamo osobite rezultate od ovog što smo dosad vidjeli.
Što će reći Trump?
Zanimljivo je da je Trump, kada je još bio predsjednički kandidat, govorio da bi on riješio rat u Ukrajini za 24 sata. Evo, sad ga nije uspio riješiti ni nakon godinu dana. Očekujemo li večeras u njegovom govoru nacije da će ponovno govoriti da je veliki mirotvorac?
Sigurno će spomenuti osam zaustavljenih sukoba, spomenuo je to i na okupljanju njegove verzije Ujedinjenih nacija u Washingtonu, ponovno primjerice apostrofirao i Kosovo i Srbiju. Siguran sam da će o tome govoriti, ali on je i rekao da to da će biti jednostavnije s Ukrajinom i Rusijom, da se to nije takvim pokazalo i da je šteta da mnogi ginu. To je sve skupa istina, ali mi ovdje više ne nastupamo na isti način. S druge strane, imate Sjedinjene Države koje su pomogle čak i nakon ovog govora na Munchenskoj sigurnosnoj konferenciji. Glavne zemlje koje su protivnice ovakvog zajedničkog europskog stava prema Ukrajini, i Sjedinjene Američke Države koje pomažu ekstremne desne stranke, iste one koje su desetljeća i više bile pomagane od Putinove Rusije.
Da, to je dosta znakovito. Imali smo početkom emisije zanimljivu priču o Slovacima i njihovoj reakciji na hrvatsko 'Ne' ruskoj nafti. One blokiraju europske odluke jer su protiv novih sankcija Rusiji.
Da, slovački položaj je nešto blaži nego što je to Mađarski. Mađarska je polovicom travnja na izborima na kojima, izgleda, postoji dobra šansa da ih dobije opozicija međutim, imamo još jako puno vremena i to nije zadano, da će Orban završiti u opoziciji. Tako da, može se činiti da se čeka promjena u Mađarskoj, da bi se onda eventualno otključale neke od ovih zaustavljenih ili blokiranih pomoći. Europska unija bi sigurno bila sigurnosno jača ako bi Ukrajina na neki način bila pridružena Europskoj uniji. Hoće li biti punopravnog članstva u Uniji u kojoj mnoge važne zemlje, kao recimo Francuska, moraju provesti referendum da bi se Unija uopće proširila - to je malo izgledno da će proći takva odluka. Druga stvar, možda bi u tom smislu s Ukrajinom i ostalim članicama trebalo jasnije komunicirati koje su nam opcije i koje su njima opcije.
Iran? 'Malo je vjerojatno da neće biti neke reakcije'
Vidjeli smo prošli tjedan prvi sastanak Trumpovog odbora za mir. Zanimljivo, praktički dan kasnije mediji su počeli govoriti o ratu s Iranom i o tome da je on pitanje dana. Gomilaju se brodovi u Perzijskom zaljevu, je li to stvarno realna mogućnost?
Čini se da je ovako skupa operacija, da ovoliki broj snaga prebacujete prema Perzijskom zaljevu, Kreti gdje se sada nosač aviona Ford nalazi i tako dalje, da mi je malo vjerojatno da neće biti neke reakcije. Međutim, ovo nije Venezuela niti je vlast ajatolaha poput Madurove vlasti u Venezueli. Očito se još važu odluke i čini se da ti pregovori između Teherana i Washingtona negdje vode brže i lakše nego što je to slučaj s ovim ukrajinskim pregovorima.
Upravo ste se ovih dana vratili Paname, koja je još jedna od zemalja na koje je Trump imao pretenzije, barem na kanal. Kakav je tamo atmosfera, što ljudi pričaju?
Danas je konačno izvlaštena kineska, odnosno honkonška tvrtka, koja je kontrolirala na obje - na pacifičkoj i na karipskoj strani - dio luka koje su bile kineske. To je riješeno, čak je bilo prije nekoliko tjedana rušenje jednog kineskog spomenika, nakon kojeg je prestala dvadesetogodišnja koncesija pa je to na taj način objašnjeno međutim, svi, ali doista svi tamo smatraju da je to nevjerojatno. Osim toga, Panamski kanal je 2007. povećan dvije trećine u odnosu na onu trećinu koja je predana 1999. godine. Bilo bi teško i nemoguće zamisliti - i uopće je pitanje kako bi to izgledalo - da se to vrati Sjedinjenim Američkim Državama. Kao što je rekao jedan panamski Hrvat, bi li Francuzi uzimali natrag Kip slobode koji su dali? Jednom je dano i to je otprilike odgovor za kanal i Panam.
403 Forbidden