Da danas kupujem stan i krenem guglati kakvo je stanje, ne bih imala pojma što da napravim.
"Ne znam što da kažem. Travestija neka, kao da živim u nekoj simulaciji, igrici i mislim da me netko zeza", komentirao je Dino iz Zagreba.
Kako je moguće da u isto vrijeme Eurostat ponavlja da najviše rastemo u Europi, a Državni zavod za statistiku govori o padu cijena. Treba li onda sada kupiti?
Agentica za nekretnine Karla Kregar smatra da je "uvijek dobro vrijeme za kupiti nekretninu".
"Ako sad usporedite s nekim prijašnjim periodom, možda ste u tom trenutku mislili je li to vrijeme za kupiti nekretninu, a cijene su u međuvremenu porasle. Sad ne možemo reći što će se dogoditi s cijenama i kamatama. Tako da što prije, to je u principu bolje", dodala je.
Evo baš sada bi moglo biti dobro kupiti u Zagrebu jer prvi put u više od 10 godina specifično u glavnom gradu cijene su manje za 0,3 posto. Istina, to možda zvuči kao statistička pogreška, ali taj minus odavno nismo vidjeli.
"Vidimo to kod starogradnje. Kod novogradnje i dalje ne. Novogradnje su i dalje na vrhuncu i kupci su spremni platiti cijenu novogradnje koja je oglašena", pojasnila je Kregar.
Evo Zvonimir Šestan je zapravo iznimka i odlučio se na starogradnju za 2.300 eura po kvadratu. Naravno da na to dolazi adaptacija, ali izračunao je da mu se više isplati.
"Vjenčali smo se u ljeto 2022. godine i onda smo se odlučili da je to trenutak za kupovinu zajedničke nekretnine", pojasnio je ovaj vlasnik stana i dodao da su svoju nekretninu tražili mjesec dana na internetu.
Kako je kazao, čini mu se da su dobro prošli s obzirom na cijene na tržištu.
Cijene su takve da su od 2010. godine do danas u primjerice Estoniji narasle 200 postol, u Mađarskoj 180 posto, Hrvatskoj 150 posto, Italiji 14 posto, a samo su u Grčkoj pojeftinile. Još uvijek imamo veću potražnju od ponude, posebice baš te novogradnje.
Jedna zgrada niknula je prije nekoliko mjeseci i iako još nije ni blizu gotova, svi su stanovi prodani u rekordnom roku. I to za prosječnu cijenu od tri i pol tisuće eura po kvadratu. Najmanji stanovi u ovoj zgradi su od 35 kvadrata, a najveći od 130 kvadrata.
Dakle, cijene nekretnina u Europskoj uniji padaju, u Zagrebu su malo pale s obzirom na početak godine, ali i dalje više rastu s obzirom na prošle godine. Nije teška matematika, zar ne?
Cijene nekretnina u Hrvatskoj porasle su za 14 posto od lani, a dva posto s obzirom na prethodni kvartal. S tim poskupljenjem Hrvatska je europski rekorder. Druga s dvoznamenkastim rastom je jedino Litva, u ostalim zemljama se balon ispuhuje.
Padaju u ostatku Europe već dva kvartala, to bi mogli lagano nazvati trendom. Zašto smo rekorderi u rastu?
"Definitivno zbog ulaska u eurozonu, to je neki očekivan slijed", pojasnila je Kregar.
U redu, kaskamo u još nečemu. Baš neobično.
"Neke nekretnine stvarno nemaju veze s vezom. Povećaju cijenu, a stanovi nisu za živjeti unutra. To mi je strašno", zaključila je Helena iz Zagreba.
Doduše, dok se mi ukrcamo na taj vlak pojeftinjenja koje je veće od statističke pogreške - poskupljuju stanarine. Tri posto na godišnjoj razini. S obzirom na cijenu kuglice sladoleda od četiri eura, ništa više nije neobično.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Cijene kvadrata su rasle 11 godina, ali stigli smo do prekretnice. Cijene u Zagrebu počele su blago padati'
