Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel objavljuje svoje memoare, a u seriji intervjua posljednjih dana opširno komentira i svijet koji se itekako promijenio nakon njenog odlaska iz politike prije tri godine. Od tada jednima nedostaje snažna liderica koja bi se mogla suprotstavila Donaldu Trumpu, a drugima netko koga bi mogli okriviti za brojne probleme s kojima Europa sve teže izlazi na kraj.
Bio je to samit NATO-a na kojem se pljeskalo Hrvatskoj pozivnici za članstvo, ali i samit na kojem je gost bio Vladimir Putin. Da je te 2008. u Bukureštu Angela Merkel dala zeleno svjetlo molbi za članstvo i Ukrajini i Gruziji, neki danas smatraju da Rusija nikada ne bi napala Ukrajinu.
I u memoarima nazvanim "Sloboda", i u intervjuima povodom objave te knjige, Merkel inzistira da bi, da tada nije blokiran ulazak Kijeva u Savez, rat s Ukrajinom počeo ranije. "Jednom kasnije Putin mi je rekao: "Ti nećeš biti vječno kancelarka i tada će ove zemlje postati NATO članice. A ja to želim spriječiti“. Pomislila sam: "Ni ti nećeš zauvijek biti predsjednik."", napisala je tako u knjizi koja će se na policama knjižara naći u utorak, 26. studenog.
Ona je u međuvremenu prestala biti kancelarka, on je ostao predsjednik. Te 2008. na čelu hrvatske vlade bio je Ivo Sanader, ali nakon njegova odlaska s njemačkom kancelarkom se susretala prva hrvatska premijerka. "U njezinom slučaju, ali i u slučaju mnogi bivših premijera, kancelara, predsjednika, kada prođe neko vrijeme onda svi imaju neke primjedbe i nešto što bi drukčije ili bolje. Moje je komentar, lako je biti general poslije bitke", kaže za Direkt Jadranka Kosor.
Treba uzimati u obzir i sasvim drukčije političke okolnosti koje su tada vladale i u samoj Ukrajini, Angela Merkel i sama ističe da zemlja tada nije bila spremna za obranu kao u veljači 2022. A Putin ni tada ne bi nijemo gledao kako se Ukrajina približava Savezu. "Tako se nikada nije vodila politika, niti proširenja NATO-a, niti davanja takvih udica, pogotovo ne zemlji koja je u sebi imala ogroman broj proruskog stanovništva", komentira povjesničar Tvrtko Jakovina.
Kroz 16 dinamičnih godina koliko je Angela Merkel vodila Njemačku, zemlja je mirno prebrodila ekonomsku krizu, a onda i izbjeglički val 2015. kada je u zemlju ušlo preko milijun ljudi upravo zahvaljujući njezinoj politici otvorenih vrata. Tada su s njom Sirijci radili selfieje, ali danas upravo nju neki prozivaju za uzlet radikalne desnice u Njemačkoj. I opet - okolnosti su bile skroz drukčije. "Njemačka je s dozvolom da veliki broj obrazovanih i razmjerno sekularnih izbjeglica iz različitih arapskih zemalja uđe u zemlju, riješila svoju demografsku, radnu krizu koja se također pojavljivala", podsjeća Tvrtko Jakovina.
A onda je tu i Donald Trump. Tenzije su se vidjele kod njezina prvog posjeta novom predsjedniku, u proljeće 2017. I to pred kamerama. Trump se s njom nije rukovao u Ovalnom uredu, iako su novinari to tražili za fotografiju.
i kasniji susreti nisu bili puno ugodniji, o čemu piše i u memoarima. "Činilo se da mu je glavni cilj bio da kod osobe s kojom razgovara izazove osjećaj krivnje… Istodobno sam imala dojam da također želi da se svidi osobi s kojom razgovara… Trump je bio fasciniran ruskim predsjednikom. Političari s autokratskim i diktatorskim osobinama očito su ga fascinirali", zaključuje Angela Merkel o Trumpu.
A izabrani predsjednik se i u ovogodišnjoj kampanji hvalio kako joj se suprotstavio. "Rekao sam tada Angeli Merkel, 'Angela, koliko Chevroleta imate u Berlinu? Zašto? Ne vjerujem da ih imamo. Rekao sam "u pravu si oko toga, Angela, mi ćemo to promijeniti'", govorio je Trump na skupu krajem listopada, najavljujući uvođenje carina europskim zemljama. Angela Merkel i danas tvrdi da je Trump bio opsjednut time što je previše njemačkih auta na ulicama New Yorka. Ali isto tako glasnije od svih aktualnih državnika izrazila zabrinutost zbog utjecaja tehnoloških milijardera poput Elona Muska na američkog predsjednika.
Iako smatra da suradnja s Trumpom neće biti tako loša kao što neki predviđaju, na pitanje bi li Europskoj uniji bilo bolje da ima nekoga poput Angele Merkel na čelu, Jadranka Kosor kaže: "Apsolutno! Mislim, bilo bi odlično, to bi bilo nužno, ali nema".
Tako je sada pitanje tko će se od aktualnih lidera prvi i kako oduprijeti eventualnim pritiscima Trumpove administracije. U vrijeme njegova prvog mandata upravo su Angelu Merkel, a ne njega, mnogi smatrali "vođom slobodnog svijeta". "Ona danas govori o tome da se s Trumpom, ako se jasno iskaže, moglo dogovarati, da je on bio u stanju slušati drugu stranu. Međutim u ovih osam ili četiri godine svijet se zaista promijenio", ističe Tvrtko Jakovina.
Merkel više neće razgovarati ni s Trumpom ni s Putinom. Europa još čeka nekoga tko će to znati kao i ona.
