Koliko su poskupjeli stanovi i gdje je kvadrat najskuplji? 'To ćete platiti suhim zlatom'
Prema podacima APN-a prosječna cijena kvadrata u centru Zagreba košta 3400 eura što je skok od 360 eura u godinu dana, u Splitu je kvadrat 3740 eura, 275 eura skuplje nego lani
Više neće moći kupiti alkohol, pa će Splićani u piću lijepo moći uživati u svojim domovima, čiji je kvadrat među najskupljima u Hrvatskoj. Prosječna cijena prema studiji koju je izradio Ekonomski institut iznosi 3 738 eura po četvornom metru. I to je skuplje nego stan u centru Zagreba, ali i dalje malo jeftinije nego u Dubrovniku. Cijene su u odnosu na lani u velikim gradovima išle 10 do 15 posto gore, isto toliko je pala i prodaja.
Kupujete novogradnju? Platit će te ju suhim zlatom. Kupujete stariji stan, ni tu nećete proći baš jeftino. Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu. Ove godine skočile su od edam pa do čak 15 posto u velikim gradovima.
"Plafon rasta cijena nažalost ne možemo predvidjeti. Cijene nekretnina i dalje rastu, blago rastu", kaže vlasnik agencije za prodaju nekretnina Matija Gečić.
Prema podacima APN-a prosječna cijena kvadrata u centru Zagreba košta 3400 eura što je skok od 360 eura u godinu dana, u Splitu je kvadrat 3740 eura, 275 eura skuplje nego lani, u Rijeci 2700 eura što je skok od 265 eura - dok u Osijeku i kvadrat stoji 1600 eura, 160 eura više nego godinu ranije.
Dubrovnik je hrvatski rekorder s 3940 eura po kvadratu, no to su prosječne cijene svih stanova. Ako govorimo samo o novogradnji, mogu biti i višestruko više.
Stan na zagrebačkoj Trešnjevci izgrađen 2018. godine prodaje se za 5500 eura po kvadratu dok najluksuznija novogradnja na najelitnijim lokacijama ide za 10 pa i više tisuća eura. Onima koji nemaju za novogradnju, opcija su stariji stanovi. U Zagrebu je nakon potresa takvih na tržištu dosta, no ni to nije jeftina opcija zbog skoka cijena adaptacije.
"Kupuju se, ali po znatno nižoj cijeni od nekakve novogradnje s nekakvom prosječnom investicijom od 1000 po kvadratu približavamo se toj nekakvoj cijeni od zapravo novogradnje", kaže Gečić.
A ponuda novogradnje, bilo da se radi o Zagrebu ili Splitu, puno je manja od potražnje. I tu su cijene boljih nekretnina u dva najveća hrvatska grada - vrlo slične.
Na pad prodaje utjecao je slabiji interes stranaca
"Nema tu, ispod pet tisuća je jako teško išta pronaći, a nekakvi kvalitetni stanovi, uređeni, na boljim lokacijama idu i do 10 tisuća, eto to je nažalost tako", kaže direktor agencije za prodaju nekretnina iz Splita Marin Bliškov.
Zanimljivo - prodaja rabljenih stanova u Splitu je pala za trećinu i prati ukupni pad prodaje nekretnina u Hrvatskoj, pokazuju podaci porezne.
Godine 2024. prodano je preko 27 tisuća stanova i apartmana, 2025. - 23 i pol tisuće. Što je pad od 13 posto.
Na pad prodaje najviše je utjecao slabiji interes stranih kupaca koji kupuju čak trećinu nekretnina u Hrvatskoj. Zbog inflacije i recesije u svojim zemljama počeli su slabije ulagati u našu..
"Gotovo sve županije zabilježile su pad, posebno one u priobalju. S jedne strane imamo slabu ponudu, a s druge strane za one nekretnine koji su na tržištu, posebno rabljene nekretnine - su cijene previsoke koje više ne dolaze do kupaca", kaže predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović.
A kad se određene nekretnine duže vrijeme ne prodaju - cijene moraju pasti. Osnovni je ekonomski zakon, pojašnjava predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
"Ako se ova situacija nastavi u narednih godinu dana sigurni smo da će se dobrim dijelom i rabljenih nekretnina cijena korigirati", kaže Ranilović.
"Nazire se stagnacija s pretpostavkom da će ove godine doći do stagnacije cijena i sljedeće godine da će krenuti u blagi pad", kaže Gečić.
Eto, to je ta dobra vijest. Rast cijena nekretnina je usporio, a stare će nekretnine možda malo i pojeftiniti. Nažalost i jedne i druge će i dalje ostati puno preskupe za većinu građana.