Podaci državnog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene u godinu dana u Zagrebu porasle za 30 posto. I nije tu riječ samo atraktivnim lokacijama blizu centra grada - cijene divljaju i na periferiji.
Još nedovršena, novogradnja na Trešnjevci već je skoro rasprodana. Cijena - 4.5 tisuće eura po kvadratu.
"Zona tramvaja, srce Trešnjevke, novogradnja s parkirnim mjestom, s dizalom, A+ energetski razred, sa svim najmodernijim sustavima koji postoje... To je ono što se danas traži", govori vlasnik agencije za nekretnine Boro Vujnović.
S malom pauzom za vrijeme korone, od 2017. imamo samo rast cijena.
"Uzrokovan pozitivnim BDP-om, turizmom, niskim kamatnim stopama na kredite, niskim kamatnim stopama na štednju. A u zadnje vrijeme je inflacija glavni generator kupnje nekretnine, odnosno stanja na tržištu koje imamo", kazuje Vujnović.
Prosječna cijena kvadrata u Zagrebu je 2.5 tisuće eura, što je skok od 30 posto u odnosu na lani. No, novogradnje su još skuplje.
Na mjestu bivše tvornice Kamensko, koja je u najboljim danima zapošljavala 2600 ljudi, izgradit će se luksuzni stanovi koje si većina građana ne može priuštiti.
Jer će kvadrat koštati oko 5000 eura. I nije to jedini primjer - novogradnja u centru Zagreba koja još nije izgrađena prodaje se i za 7 tisuća eura po četvornom metru. A na cijeni više nije samo luksuz... U kvartu Savica, odmah pored jedne od najvećih prometnih petlji cijena kvadrata je 3570 eura.
Problem je što su nekretnine privlačne investicije. A trećinu stanova kupuju stranci.
"To se pretvorilo u ozbiljan biznis koji predvode i stranci iz EU, koji grade i apartmaniziraju našu obalu jer je porez paušalni gotovo nikakav", govori Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
I onda na sve to stiže APN. Koji primarno dizajniran da pomaže - zapravo odmaže. Ivan Žilić je o tome napravio i istraživanje.
"Neka ideja programa je bila da napravi stanovanje priuštivijim za mlada kućanstva, no mi pokazujemo da, rad pokazuje na različite načine koristeći vrlo detaljne podatke o kupoprodajnim transakcijama nekretnina, zapravo vidimo da je dio porasta nekretnina u zadnjim godinama dolazi iz tog programa", kazuje Ivan Žilić s Ekonomskog instituta.
Što znači da je APN mjera za prodavatelje, a ne kupce.
Umjesto toga - država bi mogla uvesti porez na nekretnine koje nisu primarne.
"U Zagrebu ima 300 tisuća kućanstava, a ima 380 tisuća stanova za stanovanje, prema popisu stanovništva 2021", govori Žilić.
"Svi su za pametne poreze koji bi išli u smjeru, na praznu nekretninu ili nekorišteni itd. Generalno, se pojavljuje problem što globalno gledano pojavljuje se nekretnina kao investicija, imovina. Gradovi u kojima se investira u nekretnine postaju sve više prazni. A istovremeno su vrlo skupi, prvenstveno zbog turističkog najma. A istovremeno normalni ljudi nemaju gdje živjeti", kaže Ranilović.
Jer apartmani, investicije, kapital - sve je to važnije od prava na stanovanje...