Zgrada stara 82 godine na zagrebačkoj Trešnjevci. Stan na prvom katu, 38 kvadrata. Cijena 115 tisuća eura, kvadrat – nešto više od tri tisuće. Tek je drugi dan na tržištu, a po svemu sudeći, već do sutra imat će novog vlasnika.
"Pogotovo ovakvih stanova s malom kvadraturom i odvojenom spavaćom sobom na atraktivnoj lokaciji kao što je ova, njih je manjka na tržištu i kupci su spremni reagirati odmah, čim stan izađe na tržište", rekao je voditelj prodaje u agenciji za nekretnine, Filip Ćulibrk.
Pa je razlika između traženih i realiziranih cijena sve manja.
"Često se dogodi da stanovi poput ovoga često ne završe u oglasniku jer postoji lista kupaca koji su spremni i čekaju na kupnju ovakvog stana", objasnio je Ćulibrk.
Unatoč lošoj ponudi i visokim cijenama kupuje se i prodaje kao da nema krize. Cijena novogradnje u Zagrebu skočila je za 31 posto u odnosu na lani. Za kvadrat se nudi i do 10 tisuća eura.
"Daleko su cijene veće od mogućnosti i standarda Hrvatskih građana", kazala je Stana Vulić iz Zagreba.
"Van Zagreba kuća od 100 kvadrata, vi kad ju prodate ne možete u Zagrebu kupiti parking mjesto, ne garažu – parking mjesto", rekao je Zagrepčanin Stjepan Balobabić.
Inflacija jede novac, pa umjesto na računu mnogi će građani zaradu od turizma i ove godine masovno uložiti u nekretnine, što dodatno diže cijenu kvadrata.
"Ono što je važno napomenuti da neki prodavatelji, pa čak i agencije, strpljivo su spremni čekati do tog famoznog desetog ili jedanaestog mjeseca upravo da vide dinamiku tog kapitala koji dolazi sa obale", objasnila je stručnjakinja za investicije Vedrana Likan.
Prema procjenama, gotovo 50 posto kupnji realizira se gotovinom.
"Onaj koji prodaje – sretan je, dobio je novac odmah, onaj koji kupuje – nema puno pitanja o porijeklu novca i na neki način relativno brzo i lako nađu zajednički jezik, i onaj koji prodaje i onaj koji kupuje", kaže porezni savjetnik Ivan Ćevizović.
"Tu moramo reći da postoji jedna siva zona, svjetske financijske institucije procjenjuju da bi se moglo raditi o 30 posto bruto-domaćeg proizvoda koji nije registriran u službenim statistikama", objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Prosječna tražena cijena za stanove u Zagrebu je oko dvije i pol tisuće eura – 11 posto više nego lani. U Splitu i Rijeci kvadrati su skuplji za sedam posto, a u Osijeku je cijena skočila za 21 posto.
"U ovom trenutku možemo biti sigurni da cijene nekretnina se neće vraćati na staro. Ovo je trenutak da su cijene koje su ponuđene na tržištu treba shvatiti ozbiljno, dinamika i interes su izrazito veliki", rekla je stručnjakinja za investicije, Vedrana Likan.
Na cijene će utjecati i ulazak Hrvatske u Eurozonu i Schengen, pa bi se, očekuju stručnjaci, svaki kvadrat mogao pretvoriti u čisto zlato.
