Ništa rovovi, ništa tenkovi, dronovi su budućnost ratovanja, što se gotovo iz dana u dan potvrđuje u ratu u Ukrajini.

Prošlog je tjedna snimljen trenutak udara ruskog drona u zgradu sveučilišta u Harkivu. Samo u 24 sata ovog vikenda, tvrdi vlast u Kijevu, Rusija je lansirala gotovo 600 dronova u različitim regijama Ukrajine, ovo je šteta nastala u Dnipru. Napad je bio iznenadan. "Probudila me glasna eksplozija, bila sam prekrivena razbijenim staklom od razbijenih prozora", ispričala je Natalija koja živi u zgradi koja je pogođena.

Ruska vojska tvrdi pak da je samo noćas oborila desetke ukrajinskih dronova na putu prema Moskvi. Bio je zatvoren aerodrom, zbog toga su i putnički avioni letjeli nisko nad gradom. Rusija tvrdi - bio je to jedan od najvećih napada dronovima posljednjih mjeseci.

Širenje upotrebe dronova u ratu u Ukrajini od početka prate i domaći stručnjaci. 

"Nećete vjerovati, ovaj dron je među prvima koji se koristio u Ukrajini, baš ovaj model, pet-šest godina star, i to je bilo dosta amaterski. Znači, oni bi zakačili za njega neku granatu ili nešto, otišli bi do neke lokacije, pucali bi na njega, a on bio onda ili bio kamikaza, ili je napravljen mehanizam da se s daljinskim može otkačiti. Znači, to su bili počeci", objašnjava stručnjak za dronove Ivan Vidaković.

Velika zajednica

I takav se dron mogao nabaviti za manje od tisuću eura. Od tih početaka rata u Ukrajini najviše snimki s fronta možemo zahvaliti upravo dronovima. I s jedne i s druge strane snimljeni su napadi na razne lokacije, na protivnička vozila, pa i na obične vojnike.

Otkad rat traje obje su strane svake godine razvijale tehnologiju dronova i sve ih više uvodili u svoje flote, pri čemu zasad imaju značajnu prednost. 

"Tehnologije koja služi za obuzdavanje takvih uređaja ima manje nego što ima dronova. Ako se dogodi da bude više dronova, onda će ih se i puno teže obuzdati jer tehnologija neće moći sve to pokriti", tumači Antun Ivanović koji predaje Zračnu robotiku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

AKTIVIRAN ČLANAK 4 /

Šef NATO-a otkrio kada će zapucati, a još jedna članica šokirala: 'Rusi su nam upali tri puta!'

I zato je sad najvažnija tehnologija rojeva, nešto što ste u miroljubivoj verziji mogli vidjeti na nebu za vrijeme Thompsonova koncerta. U Kini s rojevima dronova čuda rade već godinama.

"To možemo povezati sa rojevima pčela, osa ili slično, gdje jedna jedinka ne predstavlja cjelokupno rješenje, nego oni funkcioniraju kao jedna velika zajednica", dodaje Antun Ivanović.

Obrana je gotovo nemoguća

Ali kad takva velika zajednica krene u rat, obrana je gotovo nemoguća.

"Ne znam koja tehnologija u vojnoj industriji postoji za to, ali ako vi pošaljete tisuću dronova - i tu pričamo o malim dronovima, čak i mikro dronovima od 20 centimetara veličine - koji na sebi nose neko sredstvo, eksploziv ili može biti i nervni plin, to je jako zeznuto, zato što vama roj ide nasumično, znači da svaki za sebe može otići. Nešto će sigurno proći, ali problem je i što vas on može detektirati, prepoznati kao osobu i ići za vama", priča Ivan Vidaković.

Čak i ako zanemarimo rojeve, i njih nekoliko može stvoriti kaos, što se najbolje pokazalo noćas na nebu iznad Danske i Norveške, gdje su zbog nepoznatih dronova na više sati zatvoreni aerodromi u u Kopenhagenu i Oslu. I lako za kašnjenja letova, iz NATO-a ne isključuju mogućnost da iza svega stoji Rusija.

NAPAD NA JEDNOG - NAPAD NA SVE /

NATO poslao opako upozorenje Rusiji: 'Upotrijebit ćemo sva potrebna sredstva!'

"U svakom slučaju, ne mogu ni na koji način odbaciti mogućnost da bi to bila Rusija. Vidjeli smo dronove iznad Poljske koji tamo nisu trebali biti", izjavila je danska premijerka Mette Fredriksen.

Rusija, naravno, tvrdi da dronovi nisu njihovi i da netko ovakvim akcijama želi uvući NATO u sukob s Rusijom. Da dronovima nije mjesto na aerodromima i u njihovoj blizini govori zdrav razum. No, pitanje je imaju li aerodromi uopće mogućnost obraniti se. "Imamo postojeće sustave i modele koji su robusni, a što se tiče samih novih tehnologija, one nisu u potpunosti standardizirane i očekuje se da će se s razvojem dronova vrlo brzo razviti i implementirati", tumači Matija Brečić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

Do tada će se zbog njih nekoliko i dalje zatvarati aerodromi. A umjesto jedne skupe rakete u ratu će se sve više koristiti rojevi od tisuću jeftinih dronova.