Više od pola stoljeća prvo blistavi pa pomalo oronuli "čokoladni toranj" bio je simbol Zagreba, sada je tek izgoreni armiranobetonski skelet. Je li Vjesnik izgorio pukom nesrećom ili je požar podmetnut istražuje policija koja je, neslužbeno, na obavijesne razgovore pozvala nekoliko mlađih osoba.

"Očevid u ovakvim situacijama može trajati i po nekoliko dana. Radi se o izrazito kompleksnim očevidima koji zahtijevaju multidisciplinarni pristup", otkrio je voditelj Službe općeg kriminaliteta Ravnateljstva policije Ivica Kropek. 

Zbog narušene statike vještaci i krim policija još ne mogu u zgradu. Da je nešto sumnjivo u cijeloj priči misli i iskusni vještak za požare koji kaže da postoji opravdana sumnja da je požar podmetnut. Sumnjiva mu je plava svjetlost koju je vidio na fotografijama i snimkama prije dolaska vatrogasaca. 

TRAJE ISTRAGA /

Kako je počeo požar Vjesnika? Vatrogasni zapovjednik: 'Nikad se nisam susreo s takvim nečim...'

Sumnje vještaka

"Ja ne znam od kud je plava svjetlost jer ako je to požar onda je to temperatura od oko četiri tisuće stupnjeva što ne mogu papir i drvo i stolovi i ostali namještaj izvesti već to mora biti nekakva kemikalija ili neka zapaljiva kemijska sredstva ili tvari", smatra sudski vještak za požare Ivica Ožanić. 

Ovako nakon požara izgleda Vjesnik. Ni istražitelji ni vatrogasci ne mogu unutra, jer je zgrada pretrpjela značajne pukotine na konstrukciji.

"Zagrijani su još nosivi stupovi, oni su dosta topli, a struka kaže da se oni moraju dosta ohladiti da bi bilo sigurno", kazao je zapovjednik vatrogasne postaje Centar Kristijan Tomašek. 

Statičar Mario Uroš je dodao: "Oštećenja su vidljiva, a postoje i nevidljiva oštećenja jer su ti elementi bili izloženi jako visokim temperaturama".

Hoće li se Vjesnik rušiti ili možda obnavljati pitanje je isplativosti i još nema konačne odluke. Zgrada je osigurana protiv požara visokim premijama, ali zanimljivo, požar se proširio jako brzo zbog propusta u protupožarnoj zaštiti zgrade. I za to su odgovorne godine nebrige koja je arhitektonski biser pretvorila u oronulo ruglo. 

Neboder je svojevrsni spomenik tragično provedene privatizacije. Uz državu koja drži 60 posto, tu je i nekoliko manjih privatnih suvlasnika koji su Vjesnik opteretili višemilijunskim hipotekama.

VATRA GA PROGUTALA /

Simbol državne nebrige u pepelu: 'Kako inspekcija nije reagirala? Netko mora odgovarati'

Dogovor ili rušenje?

Nameće se pitanje hoće li se vlasnici lakše dogovoriti ako se neboder bude rušio. Ministar graditeljstva Branko Bačić kaže da ga je država planirala otkupiti do kraja, da se ne može obnavljali, ali da ga je država ipak spremna obnoviti ako je izvedivo. Bizarno, ali čini se da je nakon godina zanemarivanja postao poželjan tek nakon požara.

"Vjerujem da bi to mnogi investitori voljeli imati i graditi na tome barem sličnu ovakvu zgradu, vjerojatno neku poslovnu. Na raskrsnici smo Savske i Slavonske avenije tako da je to sigurno jedna od poželjnijih lokacija u gradu", govori direktor građevinskog poduzeća Saša Perko. 

Predsjednici društva zagrebačkih arhitekata Ani Boljar teško je palo uništenje bisera moderne hrvatske arhitekture. Ako se na njegovom mjestu bude gradilo nešto novo - naglašava da bi to trebalo biti u duhu onoga kako je Vjesnik i zamišljen.

"To je slobodno novinarstvo, sloboda medija, proizvodnja tog istog medija. Tu su se tiskale sve novine tako da svakako - bilo bi poželjno da ne pričamo o shopping centrima ili nepristupačnim, luksuznim, jako skupim stanovima već da možda za ovu lokaciju domislimo neke bolje programe", ističe Boljar. 

Je li požar podmetnut, hoće li se rušiti, što će se i ako graditi? Puno je pitanja o sudbini Vjesnika. O kojem se nakon desetljeća tihog umiranja, nažalost tek sada priča. 

POGLEDAJTE VIDEO: Stručnjaci savjetuju kako se vozači mogu riješiti prometnog kolapsa zbog zatvaranje Slavonske