Kako postupiti kad primijetite da se proizvodi smanjuju? Na to će odgovoriti Josip Kelemen s platforme Halo inspektor.

Vidim da je pecivo manje nego što je bilo prije tjedan dana prije nego prije dva tjedna. Kome se obraćamo?

Prije svega se treba obratiti Državnom inspektoratu i požaliti se na ono što smo kupili, posebice ako znamo koja je to bila označena težina na deklaraciji, a koju smo zapravo kupili i vidjeli da je, recimo, manja u odnosu na ono što je deklarirano. Znači, ako je težina manja, tada moramo ili reagirati u samoj pekarnici ili trgovini ili pozvati Državni inspektorat.

Mene zanima javljaju li se vama na platformu Halo inspektor puno ljudi s ovakvim pritužbama?

Na žalost, u posljednje vrijeme izuzetno često imamo pritužbe na takvu situaciju gdje govorimo o shrinkflaciji.

Za koje ste sve proizvode utvrdili da se dogodila? Shrinkflacija me zanima.

Prije svega, treba reći da je došlo do shrinkflacije, odnosno smanjivanja količine kod jogurta, zatim slijede deterdženti koji su nekad bili litra ili 900 ml, a sad su po 850 ili 700 mililitara. A ono što je u posljednje vrijeme aktualno su deterdženti koji su nekada težili, 1600 grama, sada su 1300 grama. Imamo slučaj gdje smo doslovce i vizualno vidjeli da su se smanjile kockice koje smo stavljali u perilicu za suđe.

Kako se protiv toga boriti? U nekim zemljama u Mađarskoj, Francuskoj je obavezno da trgovac mora označiti da se to dogodilo. Znači da je čokolada prije bila 100 grama, da je sada 80 grama. Kako to postići kod nas?

Teško je to reći jer i dalje potrošači kupuju, ali činjenica jest da su vlade Belgije, Francuske, Mađarske, Italije i Južne Koreje odlučile to na neki način zaustaviti i tu su potrošači jer u shrinkflaciji najčešće stradaju interesi potrošača, a i Vlada ima problema jer u vrijeme inflacije ima i problema s likvidnošću. Potrošači manje kupuju, ali ono što je posebno zanimljivo je kada je, recimo, talijanska vlada donijela odluku o označavanju proizvoda gdje su naveli da je taj proizvod doživio smanjenje težine obujma ili veličine, u to vrijeme inflacija u Italiji bila 1,7, a kod nas je bilo preko četiri.

EKSKLUZIVNO ZA RTL! /

Novi CRO Demoskop otkriva: Hrvate najviše muči inflacija, neke stranke gube potporu

U Južnoj Koreji imaju i kazne ako to ne napravi?

Imaju drastične kazne gdje su obavezali sve proizvođače da u roku od tri mjeseca moraju promijeniti svoje ponašanje na tržištu i označiti sve proizvode koji su smanjili kad je u pitanju veličina, odnosno težina, a ostavili su istu cijenu. Kod nas se dogodilo suprotno. Primjerice, na primjeru kruha koji je nekada koštao 5 kuna i težio 400 grama - u našem jednom vrlo popularnom lancu trgovina danas je 250 grama i košta 1,20 eura, odnosno devet kuna.

Srećom, inflacija nije jedini pojam. Vi spominjete i skinflaciju, o čemu se radi?

Skinflacija je drugi pojam za smanjivanje kvalitete, zadržavanje iste cijene ili povećanje cijene. Ona je bila, recimo, posebno izražena u vrijeme početka rata u Ukrajini, kada je bio očiti nedostatak suncokretovog ulja i tada je došlo do zamjene s određenim uljima, loše kvalitete i nakon normalizacija snabdijevanja. Kada smo na neki način doživjeli ponovno normalizaciju prometa suncokretovog ulja, na tržištu su i dalje ostala nekvalitetna ulja. I ono što je posebno problem što su ta nekvalitetna ulja često i zapravo zamijenjena s raznoraznim sastojcima koji su nezdravi i na taj način ugrožavaju zdravlje potrošača.

'MOGUĆE PREGRIJAVANJE?' /

MMF upozorava da stisnemo kočnicu! Stručnjaci odgovaraju jesu li plaće dosegle plafon

Koji su još proizvodi kod kojih ste primijetili da se smanjuje kvaliteta?

Prije svega, to su, recimo, ovi suhomesnati proizvodi gdje su, nažalost, ne samo naši, nego i inozemni proizvođači zamijenili meso, sa sojom ili sa nekim drugim dodacima ili smo, primijetili da u nekim maslinovim uljima dodaju određena druga ulja koja zaista ne bi smjela biti i to plasiraju i deklariraju ga kao proizvod visoke kvalitete. Stavljaju oznake za ekstra djevičansko ulje koje to nije.

U posljednje vrijeme primijetila sam da se dosta prijavljuje i plijesan u proizvodima. O čemu se radi?

Nažalost, u posljednje vrijeme imamo velik broj pritužbi baš u trgovačkim lancima se često nalaze proizvodi koji nisu uklonjeni na vrijeme ili su oni pri isteku roka trajanja ili su jednostavno očito oštećeni ili su doživjeli određene promjene u svom sastavu i došlo je do stvaranja plijesni. Takvi proizvodi su ostali u prodaji na policama i oni ugrožavaju na taj način potrošača, posebice starije potrošače koje dobro ne vide, slabovidne osobe, a često puta i djeca kupe proizvode za koji ne znaju da su pljesnivi. I na kraju svi mi kao potrošači često kad otvorimo proizvod, tek onda vidimo zapravo da plijesan unutra. To samo dokazuje da je na tržištu prisutna neodgovornost trgovaca i proizvođača.