Prvo je razlog skupe hrane bila pandemija, pa kriza energenata, pa rat u Ukrajini. I kad su cijene nafte i plina napokon pale, hrana nije krenula istim putem već je i dalje nastavila rasti.
Gospođu Jasnu iz Zagreba sve to skupa jako živcira: "To je sramotno, samo vam to mogu reći, a oni se ponašaju skoro kao da nam sve džabe daju."
I Dino osjeti da su cijene visoke: "Sve je poskupjelo, to je sigurno. Dvadesetak posto više sigurno. Tko zna do kad će to biti. Nažalost, nije do nas."
Nije ni do prodavača, govori nam Ivana sa štanda s piletinom. Meso peradi u godinu dana poskupilo je za 15 posto. Iako su se zadnjih mjeseci cijene stabilizirale, na staro se vraćati neće.
Kad pitamo Ivanu hoće li meso pojeftiniti sad, kad su cijene energenata niže, odgovara: "Ja mislim da ne!"
Loše vijesti potvrđuje i mesar Stjepan. Iz perspektive trgovca, krivicu prebacuje na proizvođače: " Sve ovisi o dobavljačima, proizvođačima, tu vam nismo mi upitni. A oni ne kažu ništa, kad budu oni skinuli, i mi ćemo skinuti."
U godinu dana jaja su poskupila više od 60 posto, šećer 30 posto, kruh 29 posto, maslac 27 posto, tjestenina 23 posto, povrće 21 posto. Koga god se pita, za poskupljenje je kriv onaj drugi...
Trgovci kažu da su krivi proizvođači koji ne spuštaju cijene, proizvođači pak optužuju trgovce koji kažu imaju prevelike marže. Kako god bilo, na kraju cijenu plaćaju kupci.
Ne raste samo hrana, i teleoperateri su krenuli s poskupljenjem, unatoč tome što je inflacija u travnju bila najniža u posljednjih 13 mjeseci. HNB upire prstom u velike marže, a problem primjećuje i premijer koji se hvali da Hrvatska ima među najnižim cijenama nafte u Uniji.
"S te strane smo dali svoj doprinos stoga očekujem od svih da se ponašaju vrlo racionalno pri formiranju cijena", komentirao je premijer Andrej Plenković.
Jesu li za visoke cijene krivi pohlepni trgovci, proizvođači ili netko treći, pitamo ekonomista Nevena Vidakovića. On na stvari gleda ovako: "Europska ekonomija godinama je u problemima, a problemi su najveći u malim zemljama u kojima su ekonomski šokovi veći."
I ekonomist Neven Vidaković kaže: "Proizvođači imaju problem sa svojim troškovima, s rastom cijene energije, s rastom cijena zaposlenika. S trgovcima je stvar ista. Žele što veću dobit, a imaju porast troškova. I onda naravno kad nemate koordiniranu ekonomsku politiku imate da svaki sektor optužuje onaj drugi. Nitko nije kriv, to je posljedica trenutne ekonomske strukture."
Ako se smjer ekonomije ne promijeni, možemo očekivati nova poskupljenja.
Vidaković kaže: "Nas jednostavno čeka razdoblje većih kamatnih stopa i više inflacije. Znači ove priče da će inflacija 2025. pasti na 2 posto - to je tješenje. Zbog cijele globalne strukture, europska i američka inflacija teško će se spustiti ispod 4 posto.
I direktorica MMF-a u posjetu Dubrovniku najavljuje teška vremena. Građanima Hrvatske, koji trećinu mjesečnih primanja izdvajaju za hranu, a koja je lani poskupila za 18 posto, ne piše se, dakle, dobro...
