"Od stoljeća sedmog, tu Hrvati dišu", stihovi su kojima završava pjesma Dražena Žanka, jedan od domoljubnih hitova iz ratnih devedesetih. A gdje smo disali prije? Odakle smo došli ovdje disati? Nova studija, za koju autori kažu da je jedna od najopsežnijih dosad, pradomovinu nam smješta na područje gdje se spajaju današnja Ukrajina, Bjelorusija i Rusija.

"To je ne samo puno istočnije, nego i puno sjevernije od onoga što smo mislili. To vam je na razini današnjeg Londona ili Amsterdama, znači to je visoko. I mi se onda spuštamo dole i tu dolazimo", kaže za Direkt Mario Šlaus, jedan od autora, ujedno i upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Dakle, iz ovog žutog prostora, dominantno u današnjoj Ukrajini, potječe starohrvatska populacija. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Nature, što je na projektu četiri godine radilo 40 znanstvenika iz pet zemalja. Utvrđeni su i neki detalji o putu do Jadrana.

PLANIRA POSJETITI KINU /

Fico citirao Hitlera, branio Putina, a svoje protivnike nazvao 'slovačim slugama'

Ranije teorije ne pokazuju odakle smo došli

"To vam je tri tisuće kilometara koji su prelazili pješke, i to je put koji rade i muškarci i žene i djece. Prema tome, to je jako dugačak put koji je sigurno trajao nekoliko generacija. Jednom kada dođemo na istočnu obalu Jadrana, mi radimo zajednice s onim stanovništvom koje je tu preostalo", ističe akademik Šlaus.

Da su se Slaveni izmiješali sa starosjediocima teza je i ranijih teorija, o čemu smo se informirali u već postojećim knjigama i atlasima. Recimo, Hrvatski povijesni atlas nudi karte po stoljećima, od petog, gdje nas još nema, do sedmog, kada ovdje dolazimo i po novoj studiji, ali se na karti ne vidi odakle.

Slika koje prikazuju dolazak Hrvata poput onih Vlahe Bukovca ili Celestina Medovića možete vidjeti posvuda, pa i u školskim udžbenicima. Ali nigdje se ne navodi odakle su točno došli. U vizualnom vodiču kroz hrvatsku povijest, starom pet godina, o pitanju porijekla Hrvata kaže se da je to jedno od prijepornih problematika na koje historiografija ni danas nije dala konačan odgovor.

IMA LI ŠANSE ZA MIR? /

Jakovina: 'Izrael nikad u povijesti nije bio tako osamljen'

Razne su teorije 

A spominjalo se svašta. Među raznim teorijama o porijeklu Hrvata, jedna od starijih je da smo iranskog porijekla, ali ta je znanosti danas gotovo u cijelosti odbačena jer za nju ne postoje dovoljno čvrsti dokazi. Ili, kako tezu o iranskoj vezi tumači Tvrtko Jakovina, Direktov dežurni povjesničar:

"To je 90-ih godina u Hrvatskoj bilo popularno jer smo se na taj način odmicali od Srba, odnosno Slavena, a danas je to manje popularno zbog nepopravljenog položaja Irana u međunarodnoj zajednici". U vrijeme NDH, da se ne zaboravi, režim se trudio progurati tezu o germanskom porijeklu Hrvata.

"Bilo je to na opće zgražanje njemačkih oficira u Zagrebu koji su čak i nipodaštavali i rugali se Hrvatima koji su počeli vjerovati da su Arijci zato što su Germani, u vrijeme kada je Hitler rasno prekrajao svijet", kaže Jakovina.

DAKLE, VRH /

Pa neka samo netko kaže da Slaveni nisu kraljevi urnebesnog inženjeringa, ova rješenja čista su umjetnost

Mi smo Slaveni

Ovako, i nova studija zaključuje da smo Slaveni, i da smo asimilirali strance koji su nam se pridružili putem, kao i starosjedioce bivše rimske provincije Dalmacije. A cijela studija dostupna je  na internetu.

"Može ih bilo tko provjeriti ili na drugi način napraviti. Ako netko drugi ima neke druge teorije i hipoteze, samo neka radi i neka objavi, pa ćemo onda vidjeti", naglašava Mario Šlaus.

Iz današnje perspektive, ti bi hrvatski počeci ionako trebali biti sporedni. "Za Hrvate 21. stoljeća je manje važno jesmo li i u kojem postotku bili kakvi Slaveni, gdje smo nekada bili gušće naseljeni i u kojem trenutku ili u kojem stoljeću smo se točno spustili na Jadran. Ovo je danas, i zbog postignuća 20. stoljeća, nesumnjivo Hrvatska", zaključuje Tvrtko Jakovina.

A kako se različito gleda na mnoge događaje iz tog 20. stoljeća, ne treba sumnjati da će i danas biti onih koji će nas svrstavati među Germane ili Irance.