Ako doma uzgajate tri biljke marihuane ili sa sobom okolo nosite 25 grama trave, od 1. travnja vam se u Njemačkoj ne može ništa dogoditi. Najveća europska zemlja odlučila se za dosad najveći iskorak u legalizaciji marihuane, s dva ključna cilja.
"Prvi cilj je borba protiv crnog tržišta. Drugi cilj je poboljšati zaštitu djece i mladih", rekao je prije glasanja u Bundestagu Karl Lauterbach, njemački ministar zdravstva.
Ipak, tržište će biti strogo regulirano pa travu neće biti lako kupiti. Planovi da se prodaja dozvoli u licenciranim dućanima i ljekarnama su propali, sad je ideja da se marihuana uzgaja u takozvanim "društvenim klubovima trave" s maksimalno 500 članova, isključivo Nijemaca.
Miris marihuane ionako se već često osjeti na ulici, a policija nikad ne reagira, priča Siniša Labrović, naš konceptualni umjetnik koji godinama živi u Berlinu, za kojega je ovo logičan korak, "da se bolje kontrolira korištenje, da se lakše može pratiti kretanje, a vjerojatno ako se sreže ilegala, onda je lakše kontrolirati upotrebu kod maloljetnika".
Odluku Bundestaga očekivano pozdravlja i Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša, ujedno i autorica "lex cannabisa" kojim se pokušalo legalizirati marihuanu u Hrvatskoj. Iako, ona kaže da su tri dozvoljene biljke - premalo. "One su dovoljne za rekreativne svrhe, ali za medicinske nisu, i zbog toga smo mi predložili da se ide sa devet ženskih biljaka u punom cvatu. Tu imamo turističke, ekonomske, rekreativne, društvene, ekološke svrhe, ne treba zaboraviti ekološke svrhe, jer je konoplja fitoremedijator, ona čisti tlo i daleko bolje upija CO2", objašnjava Mirela Holy.
Prvi u Europi koji su odlučili legalizirati marihuanu bili su Maltežani prije tri godine, lani su ih slijedi Luksemburžani. Idućeg mjeseca pridružuju im se Nijemci, a ove godine isto planiraju i u Češkoj. Treba podsjetiti na Nizozemsku gdje je trava tehnički ilegalna, ali je svatko može kupiti i zapaliti u famoznim "coffee shopovima", slično je i u Španjolskoj koja ima preko tisuću tih cannabis social klubova.
Zaštita najranjivijih
Zdravstvenim stručnjacima pak nije jasno kako se takvim zakonima štite najranjiviji - djeca i mladi. "Otvaranjem dodatnih mjesta koja su legalna, i gdje postoji dodatni izvor koji može na ovaj ili onaj način iscuriti, kako su oni zaključili da je to bolje za njihove mlade i adolescente, nije mi jasno. Ja se samo bojim da bi kod nas odjednom porastao broj distributera prema mladima", smatra Vladimir Trkulja sa Zavoda za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
S druge strane, vlasnici takvih klubova u Njemačkoj su protiv ograničenja broja članova i zabrana za turiste. "Kanabis nije plutonij. I mi nismo kriminalci, ali želimo podržati političare u provedbi razumnog propisa", kaže Oliver Waack-Jurgensen iz kanabis kluba "HighGround Berlin".
KIod nas bi, tvrdi Labrović, upravo političari kočili stvar. "Oni koji huškaju protiv stranih radnika, a sami ih uvoze, oni koji govore protiv slušanja cajki, a sami ih pjevaju, ili oni koji se sami drogiraju, šmrču i sve ostalo, a prvi bi graknuli protiv legaliziranja marihuane. Mislim da je i Hrvatska apsolutno spremna za tako nešto", smatra Labrović.
U saborskoj raspravi o "lex cannabisu" preklani je spomenuto i da bi se legalizacijom u deset godina otvorilo 100 tisuća novih radnih mjesta. Zakon nije prošao tada, teško sada može pomoći njemački trend. "Da će se sigurno i druge zemlje voditi njenim primjerom, i meni je žao što Hrvatska nije na čelu tih zemalja jer bismo tako imali daleko veće ekonomske koristi nego što ćemo ih imati sada. Očekujem da ćemo mi vrlo vjerojatno legalizirati marihuanu, ali da ćemo to napraviti među posljednjih državama u Europi.
A možda bude kao u Tajlandu, prvoj azijskoj zemlji koja je dozvolila rekreativno uživanje marihuane, da bi ju baš ovih dana, nakon samo godinu i pol dana, ponovno zabranila.
