Ako držite novac ispod madraca ili samo štedite tako da ga držite na računu u banci i ne dirate, ustvari gubite novac jer vam ga inflacija grize sve žešće i žešće. A mi Hrvati štedimo i to više nego ikad. 

Prema posljednjim podacima, u bankama držimo 41 milijardu i 800 milijuna eura - to je rast štednje od 8,4 posto u zadnjih godinu dana. Nećemo sad računati koliko je to pojedinačno po svakom od nas jer to nema smisla. Ogroman dio od ovih 41 milijardu drži jako mali broj ljudi. 

Sad mali izračun, koliko bismo zaradili da smo uložili recimo 30.000 eura prije točno tri godine, u prosincu 2022. Da ih nismo ostavili u madracu, nego oročili u banci, sada bismo imali 32.700, da smo ulagali u trezorce 33.400, to je računica po principu da smo svake godine vadili pa opet stavili u novu tranšu trezoraca; da smo stavili u zlato 64.630 ili recimo u Bitcoin sad bismo imali 142.000 eura.

OPREZA NIKAD DOSTA /

Dva kilograma zlata vrijedi kao stan u Zagrebu, ako je pravo. Donosimo kako se testira

Financijski stručnjak u Direktu 

Naravno, ne zagovaramo nikako kriptovalute da nas ne biste krivo shvatili - ovo je samo bila računica, jer u zadnja dva mjeseca je Bitcoin strmoglavo pao. Više o temi razgovarali smo s Andrejom Grubišićem, financijskim stručnjakom i pitali u što uložiti sada da bi nam se to na najbolji način oplodilo 2028. godine.

"Nema jednoznačnog odgovora na to pitanje prije nego što adresiramo osobne okolnosti i investicijske ciljeve. Ako postoje određena ograničenja, u smislu da doista 2028. želite izaći iz investicije i da doista preferirate ništa ne izgubiti nego nešto zaraditi, da je investicija likvidna, da možete izaći, onda je moja sugestija većini ljudi da razmotre diverzificirani portfelj obveznica koje imaju trogodišnje dospijeće i da ih do dospijeća drže, da s njima u međuvremenu ne trguju", odgovara stručnjak. 

"Svi instrumenti koje ste naveli imaju smisla za određene investicijske skupine i u mnogim portfeljima mogu se na neki način uklopiti", nastavlja Grubišić.

HRVATE TRESE 'GROZNICA' /

Financijski stručnjak objasnio zašto se građani u krizama okreću zlatu

Dao savjete 

Na pitanje što točno znači diverzificirani portfelj, sugovornik pojašnjava: "Podravka, Apple, Microsoft su dionice kao u imovinska klasa. Uz dionice, postoje i imovinske klase koje ste naveli, postoje obveznice i još neke druge stvari. Ako netko ima višak sredstava, čak i mali na dugi vremenski period i nema potrebu za tekućim priljevima, onda vjerojatno diverzificirani vlasnički, odnosno dionički portfelj ima najviše ili jako puno smisla". 

"Za sve koji imaju kratki investicijski horizont i relativno visoku potrebu za likvidnošću u relativnom kratkom vremenskom periodu, dionice vjerojatno nisu najmudriji izbor jer ih izlažu određenoj volatilnosti koju oni nisu potencijalno spremni prihvatiti. Istovremeno, ljudi koji imaju dugački horizont, ali su im potrebni tekući priljevi, vjerojatno bi razmotrili obveznice koje isplaćuju kupone, možda dionice koje isplaćuju dividendu i u jednom dijelu nekretnine koje isplaćuju određeni oblik rente", dodaje Grubišić. 

Mit o Hrvatima i nekretninama 

Pitali smo je li mit da su Hrvatima nekretnine najomiljeniji oblik ulaganja i da se zato pokrenuo nagli rast cijena nekretnina.

"Mit je, zato što imamo oksimoron. Točno je da su depoziti koje ste spomenuli relativno koncentrirani kod malog broja ljudi, što zapravo znači da veliki broj ljudi može kupiti, investirati u fondove, izložiti se dionicama, čak i obveznicama za 100, 200, 500, 1.000 eura, ali relativno mali broj ljudi ima tiket od nekoliko stotina tisuća eura da kupi nekretninu i bavi se rentanjem. Mislim da je u javnom prostoru puno veća zastupljenost tog narativa nego što se to stvarno reflektira u brojevima", odgovora stručnjak. 

NIKAD VIŠA CIJENA /

Analitičar upozorava: 'Cijena zlata je vrlo promijenjiva, govorimo o rizičnoj imovini'

Savjeti za zlato 

Zlato postiže rekorde, srebro je prešlo vrijednost Microsoft. Grubišića smo zato pitali znači li to da tamo treba staviti novac. "Podaci nam nikada nisu bile dostupniji. Objektivni podaci vezani za zlato za zadnjih 50 godina kažu da je prosječni godišnji prinos bio oko 6,8 posto, s time da jako malo godina koje su bile prosječne. Štoviše, imate 30-godišnji vremenski period gdje se na zlatu nisu zarađivali novci nego gubili", tumači naš sugovornik. 

Dao nam je i primjer: "Nasumično sam izvukao dva perioda. Između 1980. i 2000. godišnje se gubilo četiri posto, a između 2011. i 2019. 0,4 posto. Prethodio je relativno dugački period stagnacije ili čak i gubitka. Mislim da je zlato razumna investicijska klasa. Ljudima ne sugeriram da je u potpunosti imaju isključivo u portfelju". 

"Moraju razumjeti nekoliko stvari vezane za zlato. Prvo, to je igra ili ulaganje na dugi rok koji ne donosi tekuće priljeve - nema rente, dividende, kupona. Izrazito je volatilno. Zlato ima vrlo ograničenu upotrebnu vrijednost, za razliku od dionica iza koje stoje biznisi koji imaju proizvode i usluge. S osam i nešto milijardi ljudi mi ćemo konzumirati proizvode i usluge od nekih kompanije. Ako imamo diverzificirani portfelj dionica, vjerojatno ćemo prije baštiniti te benefite nego možda neke od zlata. Cijena zlata dobrim dijelom ovisi o samoj potražnji za zlatom. Ako su ratovi, to znači da je ograničena potreba za proizvodima i uslugama biznisa pa se poslije pitaju postoji li velika potreba za zlatom, ako ne možete si priskrbiti osnovne proizvode i usluge", ističe Grubišić. 

NIKAD NISMO IMALI VIŠE /

Hrvati sve bogatiji: Pazite za koliko nam je porasla imovina u samo godinu dana

O kriptovalutama 

Dotaknuo se i kriptovaluta. "Kriptovalute također nemaju intrinzičnu vrijednost, nemaju nikakav proizvod, uslugu ili stvarni cash-flow koji generiraju na temelju konzumacije od strane kupaca. Toga ljudi moraju biti svjesni. Njihova je cijena 'driveana' isključivo potražnjom za samom kriptovalutom, a ne inherentnom ponudom bilo čega koja stoji iza te kriptovalute. Ljudi toga moraju biti svjesni", kaže Grubišić. 

"Disclaimer - niti je poticaj na ulaganje, niti na dezinvestiranje, osobno nemam kriptovalute u svojem portfelju. Mislim da je fer reći kad ih komentiram koja je moja trenutačna pozicija. Niti je sugestija na ulaganje niti je savjet da se dezinvestira, ali je sugestija da se dobro informira u odnosu na druge imovinske klase, koje su to njihove karakteristike i koje su prednosti ili eventualno nedostaci kriptovaluta", zaključuje financijski stručnjak.